Od prijevremenih izbora za Hrvatski sabor prošla su gotovo tri tjedna, no članovi biračkih odbora, njih gotovo 70.000, još nisu primili naknade za svoj rad, pa čekaju da Vlada odobri sredstva za to.
Očekivalo se da će Vlada na sjednici u četvrtak Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) odobriti novu ratu za izborne troškove, no to se nije dogodilo, a vidjet će se hoće li to učiniti na idućoj sjednici.
U DIP-u navode da dnevno dobivaju upite o isplati naknada, ali oni im ne mogu dati precizan odgovor jer sredstva još nisu odobrena.
Članovima odbora po 300 kuna
Vlada je DIP-u u dva navrata, na teret proračunske zalihe, odobrila 20 milijuna kuna za pokriće materijalnih troškove izbornih povjerenstava 12 izbornih jedinica, troškove objave pravovaljanih izbornih listi, tiskanja i distribucije glasačkih listića, te informatičke podrške.
Birački odbori u Hrvatskoj za svoj će rad na izborni dan dobiti naknadu čiji je iznos jednak naknadi za izbore iz studenog prošle godine, tako da će članovima odbora pripasti po 300 kuna, a predsjedniku odbora i njegovu zamjeniku po 50 kuna više.
Svaki birački odbor ima deset članova - predsjednika i četiri člana te njihove zamjenike. I dok su predsjednik i zamjenik nestranačke osobe, po dva člana i zamjenika u svaki odbor određivale su stranke ili koalicije koje su činile većinu, odnosno opoziciju u osmom saborskom sazivu.
Za prijevremene izbore u Hrvatskoj i inozemstvu određeno je gotovo 7000 biračkih mjesta, a svako je imalo svoj odbor, što znači da je u provedbi izbora sudjelovalo gotovo 70.000 njihovih članova. Ukupan trošak rada odbora iznosi oko 42 milijuna kuna bruto.
Troškovi manji nego 2015. i 2011.
Iako službeno DIP-ovo izvješće o troškovima izbora još nije objavljeno, već je izvjesno da će prijevremeni izbori za Sabor biti jeftiniji od redovnih izbora iz studenoga 2015. i prosinca 2011. godine.
Dok je na redovne izbore potrošeno po 122 milijuna kuna, trošak prijevremenih neće prijeći 113 milijuna kuna, računaju u DIP-u i napominju da se ispod toga ne može ići jer su mnoge stavke zadane, primjerice naknade za rad izbornih tijela (odbora i izbornih povjerenstava), trošak tiskanja glasačkih listića i sl.
Prvi korak u smanjenju troškova napravila je Vlada kada je za četvrtinu srezala iznos za pokrivanje promidžbenih troškova strankama, koalicijama i kandidatima, te je umjesto 28 milijuna kuna iz studenog odlučila podijeliti 20,4 milijuna kuna.
