Mirovina će se ubuduće isplaćivati na račun banke, a samo iznimno putem pošte, piše Večernjak.
Po predloženim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, žena koja u mirovinu ode s 55 i muškarac koji ode u mirovinu sa 60 godina života nakon 1. siječnja 2011. godine primat će mirovinu 20,4 posto manju nego da su radili do zakonskog roka za umirovljenje od 60, odnosno 65 godina.
Kako piše Večernji list, riječ je o povećanju penalizacije prijevremenog umirovljenja koje predlažu stručnjaci iz HZMO-a i Ministarstva gospodarstva. Faktor umanjenja za prijevremenu starosnu mirovina s 0,15 posto povećat će se na 0,34 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja.
arti-201006070337006Također, za isti postotak predlaže se nagrađivanje onih radnika koji požele raditi i nakon zakonske granice za umirovljenje. Odnosno, radnik koji u mirovinu odlazi sa 70 godina imao bi za petinu veću mirovinu od kolege koji je na istom radnom mjestu i s istom plaćom zaradio običnu starosnu mirovinu. Naime, trenutačno je moguće raditi nakon 60., odnosno 65. godine života, ali bez ikakvih beneficija.
Osim dragovoljnog, stimuliranog produljenja radnoga vijeka, izmjene zakona predviđaju i povećanje zakonske granice umirovljenja za žene sa 60 na 65 godina. To se, ipak, neće dogoditi preko noći: od 2011. do 2020. godine svake će se godine granica za starosnu mirovinu žena povećavati za 6 mjeseci.
Povećanje izdvajanja u II. stup, iako je bilo najavljeno, zasad nije pretočeno u zakonski prijedlog, ali se dogovor o tome očekuje do Božića. Za taj potez država će morati napraviti prilično jaku financijsku konstrukciju: na godišnjoj razini u stupu generacijske solidarnosti (I. stup) nedostaje oko 17 milijardi kuna, što se nadomješta iz državne blagajne. Kad bi se izdvajanje za II. stup povećalo samo jedan posto, a da se ne povećava mirovinski doprinos iz plaće, rupa u isplati mirovina povećala bi se za milijardu kuna.
No, izmjene zakona ne rješavaju problem proračunskih izdvajanja za isplatu mirovina. Taj se problem, kažu u Ministarstvu gospodarstva, može riješiti samo novim zapošljavanjem – uravnoteženjem omjera radnika i umirovljenika. Po trenutačnoj statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, jednu mirovinu financijski pokriva tek 1,27 radnika.
Prethodni članci:
arti-201005130777006 arti-201004020202006 arti-201004200088006
