Ako je išta dobro u nedostatku radne snage to je neminovno povećanje cijene rada koje se u mnogim strukama već događa. A uz povećanje plaća poslodavci se za radnike sad već bore i jumbo plakatima, uvozom radnom snage i na sve mile i nemile načine ali rupa je i dalje sve veća i veća.
"Poštovani, organiziramo seminar za astronaute, doktore, profesore građevinske struke u lijepoj atmosferi na otoku Ugljanu. Seminar će biti totalna ludnica."
"Tražimo dva psihijatra za rad u građevinskoj firmi od 20 ljudi, radno mjesto po gradilištima, opis posla objašnjavati majstorima i nadzoru i što je tko ispravno rekao, a tko nije."
"Građevinska firma iz Zadra traži još dva neurologa za rad u uredu. Opis posla pregledati i ocijeniti djelatnike firme i kooperante, nadzore i investitore. Nakon pregleda propisati terapiju ili poslati na daljnju obradu kod psihologa ili psihijatra. Molim samo školovane i diplomirane osobe da se jave."
Oglasi su to jedne građevinske tvrtke koja čini sve da pronađe radnike, kojih kronično nedostaje. Situacija je toliko alarmantna da je kvota za uvoz stranih radnika u građevini ove godine povećana na 10.000. Lanjska kvota prvotno je iznosila 2.000 stranih radnika, ali je ta brojka povećana za još 4.100. Prije dvije godine "uvezlo" se tek 500 građevinara.
Na gradilištu u Puli radi Ilir Kosta, građevinski radnik iz Albanije. "Jako sam zadovoljan uvjetima rada u Hrvatskoj. Plaća mi je puno veća nego što bi bila u Albaniji. U prosjeku je veća i do 500 eura nego u Albaniji. Nadam se da ću takve uvjete rada imati i ubuduće", kazao nam je.
Tvrtka Kamgrad zaposlila je oko 300 stranih radnika jer ne mogu pronaći dovoljno domaće radne snage.
"Mi smo proteklih godina suočeni s poteškoćama pronalaska radne snage, kvalificirane radne snage, deficitarnih zanimanja. To su zidari, tesari, armirači, maleri, knauferi i tako dalje. Ono što mi nastojimo je pronaći radnu snagu na području Republike Hrvatske pa tako i aktivno surađujemo sa Zavodom za zapošjavanje, srednjim strukovnim školama i fakultetima", kazao nam je Elvir Kopić, glavni inženjer gradilišta.
Ovu struku na rub izumiranja dovela je ekonomska kriza i propast građevinskog sektora.
"U zadnjih 10 godina krize nestalo je 50, 60 ili 70 tisuća radnih mjesta i to su radnici koji su otišli vani, umirovljeni ili se nalaze na zavodu, ali dobrim dijelom na te radnike ne možemo više ni računati", ističe Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze
Paradoksalno je da je u siječnju na Zavodu za zapošljavanje bilo
registrirano 7.406 nezaposlenih građevinara, a otvorenih radnih
mjesta za te poslove bilo je 3.003.
Problem je što se građevinskim radnicima u Hrvatskoj ne isplati
raditi - jer zidar ovdje zarađuje 5.000, a u Njemačkoj 20.000
kuna. Ali, s približavanjem gradnje Pelješkog mosta
situacija bi se mogla promijeniti.
S obzirom na to da građevinski sektor u Hrvatskoj počinje oživljavati može se očekivati da će se na domaća gradilišta vratiti i radnici koji sada rade na gradilištima u Njemačkoj.
"Građevinski radnici su mobilni radnici i oni idu gdje imaju posla. Nitko tko radi u građevini ne može očekivat da će stajat u Splitu i Zagrebu cijeli svoj život. Osim ako radi sitne poslove. Pravi građevinari rade po čitavome svijetu", kazala nam je Mirjana Čagalj, potredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze.
A u Hrvatsku bi se mogli vratiti raditi tek kad plaća poraste.
