Hrvatska je suočena s najvišom cijenom goriva u povijesti, a gotovo je sigurno da će porasti i cijene plina. No, sigurno je i to da će rast cijena na tržištu plina utjecati na rast svih ostalih proizvoda, odnosno na inflaciju u Hrvatskoj. Barem tako smatra Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.
Uspoređujući s prosjekom prijašnjih godina, posljednjih mjeseci na svjetskom su tržištu višestruko porasle cijene plina, no još je uvijek prerano za procjenu kako će to utjecati na cijene opskrbe plinom za hrvatska kućanstva. Računica se, naime, radi tek u ožujku i u izračun će ući kretanje cijena za još pet mjeseci, piše Novi list.
Ulazna cijena koja se koristi za izračun konačne cijene za građane zasad je porasla za 44 posto, što bi u slučaju da se izračun radi u ovom trenutku značilo skuplji plin za oko 20 posto. No, izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina spustila je cijene sa 114 na 90 eura po MWh, zbog čega su sudionice 18. Dana plina (u organizaciji već spomenute Hrvatske stručne udruge za plin) upozorile da bi bilo neozbiljno govoriti koliko će hrvatska kućanstva plaćati plin od 1. travnja 2022. godine, a uvjeravaju i to da je sigurnost opskrbe pred zimu dobra.
Sve će biti skuplje
"Nezahvalno bi i neozbiljno bilo govoriti kolike će biti cijene plina za kućanstva u travnju sljedeće godine, ali sa sigurnošću se može reći da će povećanje cijena plina povećati konačne cijene ostalih proizvoda, a time će i potrošačka košarica postati skuplja", kazao je Pudić. A poskupljenje će se posebno osjetiti za proizvode onih poduzetnika koji nemaju višegodišnje ugovore za isporuku plina i sada plaćaju višu cijenu.
I Marko Blažević iz HEP trgovine je upozorio da je neizvjesno kolike će biti cijene od travnja iduće godine te je kazao i to da je sigurno da će stanje na tržištu utjecati na poskupljenje svih proizvoda kojima se trguje. Blažević je istaknuo i neke od mjera kojim države, ali i EU mogu poduzeti da se smanji pritisak, a kao jednu od opcija je spomenuo zajedničku nabavu EU, ali i da bi Europska komisija trebala razmisliti da trgovanje stakleničkim plinovima omogući samo tvrtkama koje su obveznice kvota. Spomenuto je i smanjenje PDV-a u opskrbi plinom, no Pudić je istaknuo da bi možda bolji model bili vaučeri, kao što je primjerice s električnom energijom.
"Borba protiv energetskog siromaštva trebala bi značiti da se pomaže kućanstvima koja ne mogu podmiriti cijene energenta, a ne da se snižava trošak onima koji griju vile ili bazene. Zato su vaučeri puno bolja opcija", rekao je Pudić.
Brojne članice EU najavile intervenciju, no ne i Njemačka
Blažević je pak istaknuo da su brojne članice Unije najavile intervenciju i pomoć stanovništvu, ali je istaknuo i to da Njemačka tim putem nije krenula. "Zanimljivo je to, možda Nijemci znaju nešto što mi ne znamo. Pokazat će sljedeći mjeseci", dodao je.
Govoreći o stanju pred zimu, Gracijan Krklec iz tvrtke Podzemno skladište plina (PSP) je kazao da je popunjenost skladišta Okoli gotovo 90 posto, dok su primjerice europska skladišta popunjena u prosjeku 75 posto, a u pojedinim zemljama i ispod 50 posto.
Voditelj INA-ine regije Jadran, Nikola Novaković, je kazao da se trenutno na domaćim poljima godišnje proizvodi 600 tisuća prostornih metara plina te da INA trenutno priprema radove na sedam platformi što bi godišnju proizvodnju do 2025. godine moglo podići na oko 1,4 milijuna prostornih metara plina.
