Hrvatsko izaslanstvo, koje čine predstavnici Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB), sudjeluje od 14. do 17. travnja 2016. na proljetnoj skupštini Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu. Izaslanstvo Ministarstva financija predvodi ministar Zdravko Marić.
Ministar Marić ocijenio je da su razgovori s predstavnicima MMF-a i Svjetske banke konstruktivni, pri čemu su teme isključivo gospodarske prirode, dakle strukturne reforme i program rada Vlade.
"Imamo njihove pozitivne reakcije, punu podršku i suradnju. No, treba reći i da nas, kao i domaća javnost, potiču na bržu i efikasniju provedbu svih reformi, pa i u onom dijelu koji se tiče političke ekonomije, dakle da se i na razini vladajućih i političkih struktura proces odlučivanja pospješi i unaprijedi te podigne na brže i efikasnije razine", rekao je Marić u razgovoru za Hinu.
U danima i tjednima koji dolaze Marić očekuje nastavak konstruktivnog dijaloga s njihovim predstavnicima.
Sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim institucijama hrvatsko izaslanstvo među ostalim razgovaralo je i o financijskom te poslovnom restrukturiranju Hrvatskih autocesta (HAC).
"U petak smo imali sastanke s ekspertnim timovima Svjetske banke iz djelokruga transporta o tome na koji bi se način, između ostaloga, unaprijedio način poslovanja HAC-a, dakle o poduzimanju poslovnog restrukturiranja. Imamo dosta visoku razinu razumijevanja i njihove podrške, no o detaljima u ovome trenutku ne mogu govoriti, jer je to proces koji ide svojim tijekom. Sigurno je da nam treba još neko vrijeme da sve skupa prođemo i vidimo u kojem će se smjeru ići", izjavio je Marić.
Vođeni su razgovori o financijskom dijelu restrukturiranja autocesta, potvrdio je, no još nikakvi konkretni iznosi nisu dogovoreni.
Samo ove godine HAC-u na naplatu dospijeva 466 milijuna eura na ime otplata kreditnih zaduženja. Zbog golemih dugova, najveći izazov kod HAC-a je refinanciranje ali i restrukturiranje, kako bi se to cestarsko poduzeće izvuklo iz kruga vrlo skupog poslovanja koje nije samoodrživo.
Odluka o inozemnom zaduživanju još nije donesena
S obzirom na veličinu i važnost proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke, u Washingtonu se okuplja velik broj investicijskih bankara, investitora, pa tako i imatelja hrvatskoga duga. Ministar Marić ističe da su oni bili zainteresirani da čuju u kojem smjeru i na koji način hrvatska Vlada planira voditi ekonomsku politiku.
Ovogodišnjim proračunom Vlada je planirala zaduženje od milijardu eura u kunskoj protuvrijednosti, pri čemu bi se jedan dio potreba za financiranjem podmirio i na inozemnom tržištu.
"U ovome trenutku još nismo donijeli odluku o zaduživanju, konkretno na kojem tržištu, kada i u kojoj valuti. Međutim, aktivno pratimo trenutnu situaciju na financijskim tržištima, koja je relativno dobra. Ideja je negdje u tijeku drugog tromjesečja, ovisno o tome kako će se dalje razvijati situacija na financijskim tržištima, tako nešto i poduzeti", navodi Marić.
Porezni Uskok treba ojačati
Što se tiče tzv. poreznog Uskoka odnosno Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara, koji je ovih dana u žiži javnosti zbog ostavke načelnice Ane Dorić Škeva, što se protumačilo kao najava zatvaranja tog ureda koji je u posljednje vrijeme otkrio niz višemilijunskih poreznih prijevara, ministar Marić ističe kako naprotiv, on želi da taj sektor pojača svoje aktivnosti.
Kako je rekao, njegov je osnovni cilj i zadatak da sve službe Ministarstva, ne samo sektor za otkrivanje poreznih prijevara, već i porezna i carinska uprava, financijski inspektorat i ured za sprječavanje pranja novca, rade svoj posao u aktualnim vremenima punim izazova – od poreznih prijevara i utaja putem off-shore kompanija, raznih upada u sigurnosne sustave, krađe identiteta i slično – te da moraju biti kadre na to odgovoriti.
"Imam puno povjerenje u njih i želim da se njihove aktivnosti podignu još na višu razinu. Tako i kod poreznog Uskoka, od kojeg također očekujem i da nastavi raditi svoj posao s pojačanim intenzitetom. A po pitanju organizacije i sistematizacije, u ovome trenutku nikakva odluka nije donesena", istaknuo je Marić.
Naveo je da neće analizirati tko je potaknuo spekulacije u javnosti oko tzv. poreznog Uskoka i iz kojih razloga te je naglasio da je njegova "ideja oko nove organizacije i sistematizacije da nema paralelnih sustava upravljanja već da postoji jedan sustav, da sve službe budu međusobno interaktivne i povezane, informatičke znatno osnažene te da i dalje surađuju sa svim organima kaznenog progona RH, od DORH-a, Uskoka i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i sa međunarodnom mrežom odgovarajućih institucija".
"To tako već jest, a one moraju osnažiti svoje aktivnosti, pri čemu je moj zadatak kao ministra financija i cijelog Ministarstva da organizaciju posložimo na način za koji smatramo da je optimalan odnosno najefikasniji za ispunjenje svih zadaća", ustvrdio je Marić.
Dodao je i da će predstaviti Mostu, Domoljubnoj koaliciji i svim članovima Vlade svoju ideju oko organizacije Ministarstva financija.
"Pritom nitko ne dovodi u pitanje funkcioniranje i same poslove koje taj sektor i ostale službe obavljaju. Nema govora o smanjenoj razini aktivnosti, nego baš naprotiv, o pojačanim aktivnostima", ustvrdio je Marić, dodavši da se sistematizacijom i organizacijom želi efikasnije posložiti sustav i ukloniti dualnost u upravljanju.
"Naša povijest je pokazala da paralelni sustavi nisu u pravilu efikasni", ocijenio je.
Krajem travnja nacionalni program reformi i konvergencije
Ministar financija najavio je da će se za dva tjedna pred Vladom naći i nacionalni program reformi i program konvergencije, koji Hrvatska mora do kraja travnja poslati na ocjenu u Bruxelles.
"Ta dva dokumenta sadržavat će, kao što smo već i komunicirali, reforme javne administracije, zdravstva, mirovinskog sustava, socijalne sigurnosti, upravljanja javnim financijama, sustava obrazovanja, upravljanje javnim poduzećima, državnom imovinom... Te reforme bit će integralni dio tih strateških dokumenata koje smo obvezni predati Europskoj komisiji", zaključio je Marić.
