Andrej Plenković i Zdravko Marić jučer ponovili kako će se tijekom jeseni provesti dodatna javna i stručna rasprava i tada će biti donesena konačna odluka o sudbini poreza na nekretnine.
No nakon jučerašnjeg sastanka sa svim ministrima, izgleda da će se porez na nekretnine vrlo vjerojatno odgoditi do daljnjega, i to u promijenjenom obliku.
Bez ikakvih procjena o prihodima
U jednom trenutku je na sastanku čak bilo predloženo da se donese odluka prema kojoj se porez na nekretnine ne bi odgodio privremeno nego za stalno, kada je u pitanju mandat ove Vlade. Takva odluka još nije donesena, no postoje dva ključna razloga zbog kojeg se Plenković plaši uvesti porez na nekretnine. Prije svega, to je potpuna nepripremljenost. Za porez na nekretnine, kao uostalom i za čitavu poreznu reformu iz prosinca 2016., nije napravljena procjena fiskalnog učinka, već se u Zakonu o lokalnim porezima navelo tek kako će se procjena fiskalnog učinka napraviti naknadno, dvije godine od stupanja zakona na snagu.
Oni ministri koji su se zalagali za to da se u primjenu zakona ne smije krenuti bez takve procjene, inzistirali su sada da se napravi procjena po svakom gradu i općini o tome koliko na godišnjoj razini iznose prihodi od komunalne naknade i poreza na vikendice te da se napravi procjena koliko bi se ti prihodi mogli povećati ili smanjiti primjenom novog poreza.
Kako doznaje Jutarnji, neki članovi Vlade nisu bili zadovoljni niti odredbom zakona da u slučaju da se ne može utvrditi obveznik poreza na nekretninu, vlasnik nekretnine postaje država, te su predložili druge modele koji bi prethodno riješili takve probleme. Jedan od tih prijedloga govori i kako bi se trebao dati rok od godinu dana da svatko tko se ne slaže s postojećim stanjem stvari po tom pitanju pokrene tužbu te da ta tužba ima prioritet u rješavanju i da se mora riješiti u nekom razumnom roku, od godinu do najviše dvije godine. Tek nakon toga bi se, po tim ministrima, moglo krenuti u konačnu izradu zakona o porezu.
Samovolja lokanih moćnika
Osim toga, zakonu se prigovara i to da se jedinicama lokalne uprave ostavlja prevelika mogućnost raspona u određivanju koeficijenta namjene, od jedan do 10, što bi neke lokalne čelnike moglo navesti da prekomjerno oporezuju turističke i druge tvrtke koje u svom vlasništvu imaju zemljište. Uz to, polemika se vodila i oko toga da se porez ne odnosi na ruševne nekretnine u “pasivnim” krajevima koje nitko ne koristi, već da se za njih pronađe dodatno rješenje.
HNS prijetio i Milanoviću s puno jačom većinom...
No ovu Vladu mnogo više brinu političke posljedice. HDZ je 2010. pod palicom Jadranke Kosor namjeravao uvesti cjeloviti porez na imovinu, uključujući i porez na nekretnine, ali je u listopadu te godine donesena odluka da se odustaje od toj projekta, jer se procijenilo da bi to dodatno srušilo rejting HDZ-a pred parlamentarne izbore 2011. U vladi Zorana Milanovića, HNS koji sada 'drži' Plenkovića na vlasti, ustrajno se protivio porezu na nekretnine. Zbog mogućnosti pada vladajuće koalicije je od primjene tog poreza 2013. odustao i SDP. A sada je Plenkovićeva većina u Saboru puno tanja, i protiv poreza se digla cijela Hrvatska. Zato je na sastanku je čak bilo i prijedloga da se, u slučaju da se donese odluka o primjeni poreza na nekretnine, kad-tad, promijeni ime tog poreza (koji se nalazi u okviru Zakona o lokalnim porezima), jer se za njega veže previše negativnog društvenog naboja.
