Na javnoj tribini 'Sigurnost djece je na prvom mjestu' istaknuto je kako se u posljednjih pet godina kontinuirano bilježi porast broja prijavljenih kaznenih djela na štetu djece i obitelji, a statistika pokazuje da je, od 2013. do 2017. godine, za 35 posto porastao broj prijavljenih kaznenih djela na štetu djece i obitelji.
Međunarodni dan prava djece, Europski dan zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece obilježen je u organizaciji Ravnateljstva policije i Policijske uprave zagrebačke s partnerima, objavio je MUP na svojim stranicama. Na tribini se govorilo o pokazateljima stanja i kretanja kriminaliteta među djecom, ujedno i na štetu djece i obitelji.
Vršnjačko nasilje i nasilje u obitelji
U odnosu na 2016., 2017. godine bilježi se porast kaznenih djela vršnjačkog nasilja. Najveći porast, 11 posto, bilježi se za počinitelje starosti od 18-21 godine, a najmanji za one starosti od 14 do 18 godina, šest posto. Na godišnjoj razini zabilježi se stotinjak kaznenih djela, a u prvih devet mjeseci ove godine zabilježena su 53 kaznena djela, objavila je policija.
Tijekom 2015. policija je evidentirala 145 kaznenih djela nasilja u obitelji, 2016 njih 330, a 2017. godine 552 takva kaznena djela. U prvih devet mjeseci ove godine, evidentirano je 497 kaznenih djela nasilja u obitelji.
S obzirom na ponovno uvođenje u Kazneni zakon kaznenog djela nasilje u obitelji, koje obuhvaća teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju, to kazneno djelo iz godine u godinu bilježi povećanje. Takav rast povezuje se i s intencijom policije da se nasilništvo u obiteljskim zajednicama primarno procesuira kroz kaznena djela kao teže kažnjive radnje, a ne kroz prekršajne postupke.
"U usporedbi kaznenih djela na štetu djece i obitelji kroz isto razdoblje prošle i ove godine, bilježimo porast od jedan posto", rečeno je na tribini.
Preventivni i edukativni projekti te restriktivnije kaznene politike
Navedeni porast broja kaznenih djela, pojašnjava se, dijelom je posljedica izmjene kaznenog zakona kao i restriktivnije kaznene politike, u smislu procesuiranja određenih kažnjivih ponašanja kroz kazneni, a ne prekršajni postupak. Ipak iz policije naglašavaju da se preventivnim radom postiže senzibilizacija šire javnosti na problematiku nasilja, što je posljedično dovelo do češće reakcije građana, prijavljivanja nasilja, prelaska iz pasivnog promatrača u aktivnog borca protiv nasilja.
Iz policije poručuju kako su organizirani brojni preventivni i edukativni projekti koji za cilj imaju promicanje kulture tolerancije, dijaloga, nenasilja i nediskriminacije, što u konačnici pridonosi nenasilnom rješavanju problema među mladima i prevencije onih oblika kriminaliteta kojeg motiviraju društveno neprihvatljiva ponašanja među mladima.
