Oko pola milijuna učenika završilo je još jednu školsku godinu. Pred njima su dva i pol mjeseca odmora.
No, ne i za ministarstvo obrazovanja koje radi na pripremi ekperimentalne obrazovne reforme. U izabranim osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske vrhunac je priprema.
Dok je pred učenicima dugi odmor, profesori Strukovne škole Sisak spremaju se za eksperimentalno provođenje kurikularne reforme. Eksperimentalni udžbenici su na recenziji, on line edukacije su u tijeku,a spremaju se i one uživo.
Gošća RTL-a Danas je bila Lidija Kralj, pomoćnica ministrice obrazovanja za kurikularnu reformu.
Ove godine 72 škole uvode reformu, hoće li iduće godine ona zaživjeti u svim školama?
Tako je, eksperimentalni program će nam dati priliku da isprobamo razne metode, provjerimo dokumente i da za godinu danu ulazimo u sve osnovne i srednje škole.
Ove godine i neki izuzeci. To je otok?
Tako je, imamo posebnu područnu priču na otoku Zlarinu. To je škola koja je zatvorena 2013. godine, ove školske godine će upisati 7 prvašića koji će zakoračiti u našu 'školu za život'.
Jesu li učenici koji nisu u toj skupini eksperimentalnoj zakinuti?
Njihovi nastavnici imaju priliku sudjelovati u online usavršavanju, i primjenjivati metode poučavanja i vrednovanja uz korištenje postojećih programa i udžbenika.
Možete li nam konkretno nabrojati tri stvari po kojima će se prvi razred razlikovati u eksperimentalnom od dosadašnjeg programa?
Prvotna razlika je što nastavnici sad cjelovito planiraju svoj program, sve nastavne predmete koji će se izvoditi u prvom razredu, kombiniraju se programi iz matematike s onima iz prirode i iz tjelesnog, učenici će kroz rješavanje problema usvajati te kompetencije na bolji način. Udžbenici su u procesu recenzije, očekujemo puno više digitalnih sadržaja i interaktivnosti, gdje će učenici odmah doznati jesu li nešto dobro riješili, a ne čekati.
Nije li tako i sada ako je učitelj dobar i motiviran?
Dobri učitelji uvijek primjenjuju korisne metode, rekla bih da u RH imamo izvrsne učitelje, jer bez njihovog načina rada i zalaganja reforme ne bi bilo.
Zašto su nadareni učenici i oni s posebnim potrebama izostavljeni? Uvijek se radi s prosjekom?
Uopće nije tako, Sva tri okvira za vrednovanje postignuća i poticanje učenika s poteškoćama i darovitih su implementirani u eksperimentalni program. To smo prvo radili u učionicama, nastavnici trebaju biti spremni raditi sa svim spektrom učenika. To smo prvo radili da sad pri planiranju odmah promišljaju kako pripremiti sadržaj.
Ne nudite im vi sami taj sadržaj?
Ne, to bi bilo ograničavanje. Mi im dajemo ideje, primjere. Naših 170 mentora radi s njima kako bi poboljšali njihovu kompetenciju i osigurali autonomiju. Ne želimo učitelje koji rade po receptu, nego kreativne pojedince.
Jesu li po vama naši učitelji motivirani, ne nužno novcem, nego vlastitom znatiželjom?
Mislim da jesu, ali još radimo na tome kroz stručna usavršavanja, radimo i na pravilniku o napredovanju. Pri tome smo pitali i same nastavnike da nam daju mišljenje kako bi trebao izgledat proces napretka, kako bi ih trebalo nagrađivati, i na temelju toga ćemo izrditi pravilnik.
Mnogo nastavnika je bez posla, a na burzi se traži eto, 100 učitelja, kako je došlo do tog apsurda?
Gledajte, radi se o različitim nastavnim predmetima i područjima. Možda ima viška učitelja u nekom dijelu hrvatske, a učitelja matematike manjka u drugom dijelu. To se može riješiti raspodjelom mobilnosti, a možda i dodatnim usavršavanjem besposlenih učitelja. Bitno je da je reforma sada u zbornicama, a u rujnu u učionicama.
