Čini se da je poljoprivreda postala popularna grana djelatnosti u kojoj pojedinci pokušavaju prijevarom izvući novac od države ili iz fondova Europske unije, izvještava Glas Slavonije. Navode primjer jednog 38-godišnjeg Baranjca koji je za uzgoj oraha, lješnjaka, kestena i badema na 15.58 hektara tražio više od dva milijuna kuna poticaja, a zapravo je zasadio samo 60 sadnica lješnjaka.
Doduše, Hrvatska je još uvijek pri dnu zabilježenih prijevara u Europskoj uniji, ako je vjerovati podacima Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF).
Obvezna je kontrola pet posto poljoprivrednih površina, a jedan posto je prevaranata
"Sigurno da ljudi u nekim prijelaznim razdobljima pokušavaju malo više iskorištavati mogućnost dobivanja poticaja. U obvezi je kontrola pet posto poljoprivrednih površina, pa onda u nekakvoj takvoj matematici rekao bih da to pokuša jedan posto poljoprivrednika, zapravo ne bih ih ni tako nazvao jer su to nadripoljoprivrednici koji su ušli u taj posao. Ipak, kontrole se ne rade na samo pet posto površina, odnosno rade se na taj način fizički na terenu, ali daleko se više to kontrolira na neke druge načine", rekao je za Glas Slavonije Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i njen bivši predsjednik.
Brlošić je mišljenja da bi poljoprivrednici, slično Austrijancima, trebali sami međusobno kontrolirati zasijanost površina, "jer svatko tko napravi neku prijevaru, uzeo je novac nekome drugome. Postoji ukupan iznos novca koji se dijeli s brojem prijavljenih hektara. Ako se dogodi da je netko prijavio hektare, a ne treba dobiti novac, automatizmom će svatko tko ih treba ostati bez dijela sredstava. Ljudi to ne shvaćaju tako, ali tko je god prevario pri poticajima, svakome je uzeo dio novca. Nije uzeo ni državi ni Europi ni nikome drugome, nego samim poljoprivrednicima. Svatko misli "ne tiče se to mene", ali tiče ih se. Netko ostane bez kune, netko bez deset, netko bez tisuću zbog prijevara."
Snimanje iz zraka i sustav evidentiranja površina ARKORD kao načini kontrole
Osim izlaskom na teren postoje i drugi načini kontrole. Jedan način je putem snimanja iz zraka, drugi je preko sustava evidentiranja površina ARKOD, a postoje i određeni instrumenti za prepoznavanje i razlikovanje vrsta sjemena, piše Glas Slavonije.
"ARKOD je sustav evidentiranja obrađenih površina, dakle svaki poljoprivrednik je u taj sustav upisan. To može biti jedna ili skup više katastarskih čestica, gdje je poljoprivrednik izjavio i dokazao, na osnovi ugovora ili vlasništva, da tu zemlju obrađuje. Onda on to unese u svoj sustav i na osnovi ARKOD-a prijavljuje što je te koliko i čega sijao. Tu je i AGRONET (elektronička aplikacija namijenjena za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi) preko kojeg svaki poljoprivrednik može ući u svoj ARKOD i pogledati površine, prijaviti potporu i prijavljivati se na natječaj Mjera ruralnog razvoja", kaže Brlošić dodavši da postoje satelitski snimci na osnovi kojih se može vidjeti što je gdje posijano.
"Na svakom natječaju ima pokušaja pribavljanja nepripadajućih bodova ili potpore od podnositelja zahtjeva. Odstupanja od propisanih pravila različitog su intenziteta i kreću se od pogrešne interpretacije odredbi pa do dostavljanja krivotvorenih dokumenata i lažnih izjava", rekli su iz Ministarstva poljoprivrede za Glas Slavonije.
