Ukoliko ljudi na licu mjesta odluče platiti novčanu kaznu, platit će tek 50 posto iznosa minimalne kazne previđene za taj prekršaj. Popust na plaćanje u gotovini svakako će biti izazovan u odnosu na provođenje kompletnog prekršajnog postupka. Cilj Ministarstva pravosuđa i jest ubrzavanje procesa i smanjivanje broja predmeta.

Još jedan socijalan aspekt novog Prekršajnog zakona se vidi i u odredbi o novčanom popustu na iznose plaćene u zakonskom roku. Ukoliko se u roku od osam dana od primitka izricanja presude uplati novčana kazna, dovoljno je platiti dvije trećine kazne.

Oni koji ne iskoriste pogodnosti novog Zakona čeka pokretanje klasične ovrhe na nenaplaćenu kaznu, a ukoliko nije moguće naplatiti kaznu preko računa, ide se u preoblikovanje kazne u rad za javno dobro. Osoba mora sama pristati na to, a nakon što država iscrpi i tu mogućnost, tek se tada može odrediti zamjena kazne u vidu zatvora. Kako Ministarstvo navodi, dosadašnje direktno izricanje zatvorske kazne nakon neplaćanja novčane nije se pokazalo uspješnom u praksi.

Pokrenut će se i Registar nenaplaćenih kazni, a osobe koje završe u tom registru mogu 'nastradati' na drugi način, a to je odbijanjem države da im izda neke isprave, dokumente i dozvole. Nenaplaćeni prometni prekršaj mogao bi dovesti do nevraćanja vozačke isprave, a neplaćanje kazni inspektoratu kod građevinskih poslova mogao bi uvjetovati nedobivanje novih građevinskih dozvola za kažnjeno poduzeće, piše Novi list.

Specifičnost ove nove odredbe je da se namjerava primijeniti tek od 1. siječnja 2014. godine, a ne od 1. travnja slijedeće, kao ostatak Zakona. Razlog tome je samo pokretanje Registra, kao i potreba da se drugim specijalnim propisima propiše koje dozvole.