Proteklih dana svjedoci smo sve češćih nesreća koje završavaju smrtnim ishodima u moru, jezerima i rijekama. Utapanja su češća ljeti, kada na našoj obali boravi velik broj turista, ali i kada ljudi hrle na obale rijeka i jezera kako bi se rashladili u vrućim danima.
Prije desetak dana, jedna se osoba utopila na Jarunu, dok se proteklog vikenda tragedija dogodila na jezeru Čingi-Lingi kod Molvi.
Tri utapanja više nego prošle godine
Imamo li ove godine veći broj tragedija na rijekama, jezerima i u moru? Iz policije nam na naš upit kažu da promatrajući dugoročnije stradavanja odnosno utapanja, ne uočava se jasan trend smanjenja niti povećanja utapanja osoba, budući da na godišnjoj razini i proteklih 5 godina evidentiramo između 94 do 126 utapanja, odnosno petogodišnji prosjek je 111 utapanja.
"Sukladno navedenom, 2020. godina sa 94 utapanja bila je ispod prosječna godina, a što je i razumljivo budući se u našoj zemlji nalazilo značajno manje stranaca i turista", kažu nam iz MUP-a.
Tijekom 6 mjeseci ove godine policija je evidentirala 25 utapanja, dok su u istom razdoblju 2020. godine evidentirali 3 utapanja manje, odnosno 22 utapanja.
Do ovakvih tragičnih nesreća i smrtnih ishoda, češće, kažu nam, dolazi u moru.
"U danima ljetnih vrućina i sparina većina građana potražit će osvježenje u kupanju na jezerima, rijekama, bazenima, moru, pa moramo biti svjesni da takve vrste osvježenja često skrivaju mnogobrojne opasnosti. Ponajprije je riječ o utapanju, ali vrebaju i brojne druge opasnosti poput slomljene kralježnice, vrata ili noge nakon skakanja u vodu", nadodaju iz policije.
Rijeke su najopasnije za kupače
Najopasnija područja su rijeke, jezera, potoci pa tek onda more.
"Rijeke su najopasnije jer su protočne, imaju često virove, zatim usjeke i često mijenjaju svoj tok. Jezera i potoci imaju nagle promjene dubine i temperature. Šoderice također predstavljaju veliki rizik zbog naglog pada dna i slabe vidljivosti", pojašnjavaju iz MUP-a.
U svim slučajevima utapanja, kažu, najčešći uzrok je precjenjivanje vlastitih mogućnosti uslijed alkoholiziranosti, nakon toga precjenjivanje sposobnosti u plivanju (neplivači) te kronične bolesti.
Kako ne bi došlo do tragedija, iz policije savjetuju kupače da ne plivaju na udaljenosti većoj od 100 metara od obale, koriste uređene plaže na kojima postoji spasilačka služba te ne skaču u vodu s mjesta koja nisu uređena za skakanje ili je skakanje zabranjeno.
"Ne ulazite u vodu pod utjecajem alkohola ili droga, ne plivajte neposredno nakon obroka, ne izlažite se predugo jakom suncu i ne ulazite u hladnu vodu vrući", nadodaju iz policije.
Nemojte puštati djecu na kupanje bez nadzora
Jedan od savjeta je i da izbjegavate plivati sami, a djeca nikako ne bi smjela ići na kupanje bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe.
"Imajte stalni nadzor nad djetetom jer se ono može utopiti i u plitkoj vodi", apeliraju iz policije.
Bilo bi dobro da neplivači ili osobe koje slabije plivaju obavezno koriste pomagala za plivanje, uz nadzor dobrih plivača.
"Ukoliko u vodi primijetite nekoga u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć. Pozovite pomoć na 112 ili 192!", zaključuju iz policije.
