Dok je pola njegovog razreda napustilo Hrvatsku, Mladen Karamarković ostao je i pokrenuo farmu. I to u Ilminom Dvoru, mjestu sa svega 20 stanovnika u slavonskoj općini Čađavica.
"Velik utjecaj na to imale su mjere ruralnog razvoja. Mogao sam ostvariti 50 tisuća eura bespovratnih sredstava i mislio sam da je to izvrsna prilika za jedan početak i jedan mladi OPG", priča Mladen koji je svoje iskustvo stekao radeći za oca koji mu je nakon otkaza kao otpremninu dao prve krave što je, dodaje, veliki poticaj. Pomažu i natječaji na koje se ovaj 25 godina star stočar redovito javlja. Europskim novcem kupio je nove strojeve, a nada se i dodatnim hektarima zemlje.
"Ako dobijem još zemlje automatski će povećati broj stoke. Zemlja je osnovni početak za bavljenje stočarstvom jer znači više stoke, posla i radne snage", kazao je Mladen za Dnevnik.hr. Prema riječima oca i sina, kombinacija stočarstva i mljekarstva, formula je za opstanak mljekarskih farmi. Proizvodnjom vlastite hrane smanjuju se ulazni troškovi u proizvodnji mlijeka i ostvaruje dodatan prihod. No, za to treba imati zemlju.
"Uvijek mora imati puno više zemlje nego ono što mu treba da može plivati između jedne grane i druge. Ustvari, stočara bez ratara nema", kaže Mladenov otac Branko.
Inače, prosječna dob farmera u Hrvatskoj je 60 godina. Udio farmera do u dobi 40 godina je samo devet posto. Još je poraznija brojka nositelja OPG-a u dobi do 35 godina, kojih ima svega 5,7 posto. Najveći udio mladih poljoprivrednika ima Virovitičko-podravska županija, zahvaljujući čemu je ublažen i crni trend iseljavanja sa sela.
