O Islandu, zemlji poznatoj po gejzirima, prirodnim ljepotama i pjevačici Bjork, u posljednje vrijeme slušamo kao najskupljoj zemlji u Europi. No, to nisu samo šuškanja nego Island i službeno jest najskuplja europska zemlja i to po svim parametrima, što je objavio Eurostat. Na tom otoku su cijene u prosjeku 56 posto više nego u ostatku Europe pa je Island po cijenama i skupoći prešišao Švicarsku, Norvešku i Dansku.
Zašto je život na ovom otoku tako skup? Zato što Island ima 350.000 stanovnika, izoliran je, ima negostoljubivu klimu pa ne uspijeva većina kultura. Stoga se za neke namirnice, osobito voće i povrće, treba izdvojiti veću cifru. U jednom restoranu na Islandu radi Splićanin s kojim je u kontakt stupila Slobodna Dalmacija pa su ga zamolili da prošeta tamošnjim trgovinama i izvijesti o cijenama nekih osnovnih proizvoda.
Smještaj plaća 2000 kuna
"U Splitu sam u jednom restoranu imao oko pet tisuća kuna, a ovdje mi se plaća s prekovremenima popne i na 20.000 kuna. Sve je skuplje, ali da se dobro i uštedjeti. Da sam znao i prije bih došao ovdje. Ljudi su odlični, gostoljubivi i cijene rad, nema dana da će vam plaća kasniti ili da će vas za nešto zakinuti. Plaćena je doslovce svaka minuta mog rada, a imam i dovoljno vremena za odmoriti se.
Naime, u jednom tjednu dva dana radim, pa dva odmaram, pa tri radim. Uglavnom, u cijelom mjesecu radim 15 dana, a 15 sam slobodan. U dane kad radim to je oko 12 sati. Povoljno plaćam i sobu u kojoj sam smješten sam, te kuhinju i zajedničke prostorije koje dijelim s još jednim kolegom. Smještaj plaćam 2000 kuna. U Splitu sam plaćao isto toliko podstanarski stan plus režije. Ne radim u Reykjaviku nego u jednom manjem mjestu", ispričao je Splićanin koji živi u Seydisfjorduru, gradiću sa 600 stanovnika.
Neke od cijena su niže nego u Hrvatskoj
Oni koji žele na Islandu kupiti suncokretovo ulje platit će ga 1249 kruna, što je u domaćoj valuti 70 kuna. U Hrvatskoj se dvije litre ulja mogu pronaći od 15 do 20 kuna. Kilogram šećera je osam kuna, a pola kilograma maslaca platit ćete 28 kuna, dok kod nas košta 35 i 50 kuna. Sir gouda od 1,1 kg dođe oko 110 kuna, a 500 grama tjestenine je 13 kuna, jednako kao i kilogram banana.
Pola kilograma grožđa košta 16 kuna, ali s popustom od 50 posto što znači da kilogram inače košta 60 kuna. Što se tiče kruha, 600 grama pakiranog kruha iznosi 33 kune. Kilogram pilećih prsa ljudi na Islandu plaćaju 100 kuna, a pola kilograma kave 33 kune. Kada je riječ o kozmetičkim proizvodima, šampon za kosu je 34 kune, a 23 kune gel za tuširanje. Deset rola toaletnog papira košta 45 kuna. Kilogram dimljenog lososa iznosi 265 kuna, dok je kilogram riže 18 kuna. Kako uspoređuje Slobodna Dalmacija, moglo bi se reći da su cijene na Islandu u načelu skuplje od 50 do 70 posto nego u Splitu. No, ima proizvoda koji su i sto posto skuplji, poput toalet papira, piletine ili kruha.
No, primjerice maslac je mnogo jeftiniji nego u Hrvatskoj.
Ispijanje piva na Islandu košta između 40 i 80 kuna
Tko god se na Islandu želi počastiti pivom mora znati da je to ipak luksuz pa košta između 40 i 80 kuna. Hotelski smještaj kao i privatni skuplji je za 10 do 30 posto nego primjerice u Norveškoj ili Švedskoj.
"Skupoća na Islandu je kombinacija politike, ekonomije i zemljopisa. Zbog neobradivih površina, hladnoće i dana koji ponekad traju samo tri sata, otočna klima nikako ne pogoduje poljoprivredi. Malo je domaćih usjeva i puno se hrani uvozi. Isto vrijedi i za većinu drugih dobara. Troškovi uvoza tih proizvoda - obično iz Velike Britanije, Njemačke, Sjedinjenih Država i Norveške - prelaze na potrošača. Na Islandu se uvezeni slatkiši i alkohol šalju uz dodatnu naknadu za teret, a svi proizvodi od pšenice podliježu relativno visokoj tarifi. Zato je kruh iznimno skup", pišu strani mediji uz podsjećanje kako je 2008. Island zahvatila financijska kriza zbog koje su pale tri banke u toj zemlji. Samim time i vrijednost krune je pala.
No, zemlja je vrlo brzo stala na noge jer je od 2009. kruna ojačala 40 posto u usporedbi s eurom, dok je u 2017. smatrana vrlo sigurnom valutom. PDV na prehrambene proizvode proizvode iznosi 11 posto.
