Čak 30 posto pasa u Hrvatskoj nije cijepljeno ni čipirano. Preostalih 70 posto, njih 300 tisuća, dobiva previše cjepiva. Tako tvrde u udruzi Prijatelji životinja. Pokrenuli su peticiju da se psi cijepe prema uputama proizvođača jer neka cjepiva vrijede dvije, a neka čak i tri godine.
Tromjesečna Daisy danas je primila svoje prvo cjepivo protiv bjesnoće. I to će morati, kao i svi ostali psi u Hrvatskoj, ponavljati svakih 12 mjeseci. Za Prijatelje životinja - prečesto.
"Ako cjepivo vrijedi dvije ili tri godine zaista nema smisla cijepiti ih svake godine. To nije dobro za pse. Nije dobro ni za financijsko stanje skrbnika", kazao nam je Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja.
A cijepljenje nije jeftino: doza stoji 150 kuna, mikročip 90, knjižica 10. Sve skupa 250 kuna.
"Rjeđe cijepljenje bi definitivno bilo super za naše životinje, ali na žalost dok to ne dođe moramo se držati zakona takav kakav je", priča nam vlasnica pasa Marina Dabić.
A zakon kaže da vlasnik koji ne cijepi ili ne čipira psa može biti kažnjen s 500 do 1.000 kuna. No, nažalost, zakon je često dobar na papiru, ali zašteka u praksi.
"Nikom ne pada na pamet da se vozi neregistriranim vozilom jer zna kakve su posljedice. Mislim da tako trebamo uvesti i za živa bića", naglašava Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja.
Želi se odvojiti i čipiranje od prvog cijepljenja protiv bjesnoće, kako se to do sada radilo.
"Ovo s čipiranjem je odlična ideja. Apsolutno je podržavam. Ja bih se možda čak ograničio ne na 45 dana kako su oni rekli nego bih napravio čim štene izađe iz kuće da mora biti čipirano", kazao nam je veterinar Branimir Rebselj.
U Hrvatskoj je, lijepo je to čuti, posljednji slučaj bjesnoće kod životinja zabilježen 2014. godine, a kod ljudi davne 1965.
