POKRENULA USPJEŠAN BIZNIS SA SIROVINOM KOJU BROJNI BACAJU: /

Dizajnerici s Cresa novac donosi tuđi otpad

Image

Vesna Jakić, dizajnerica tekstila i odjeće te predsjednica Udruge Ruta uspješno se bavi se (o)čuvanjem i obradom (filcanjem) odbačene ovčje vune koja postaje smeće i ekološki problem. Od 10.

15.6.2017.
16:04
VOYO logo

Iako njezin pothvat negdje drugdje u svijetu vjerojatno ne bio vijest, u Hrvatskoj jest jer se u nas vuna baca te je malo onih koji su osviješteni o njenoj pravoj vrijednosti.

"Na Cresu nije novost kraj puta, po kamenjarima i drugdje vidjeti odbačenu ovčju vunu, a riječ je o ovci pramenki koju odlikuje duga dlaka odnosno gruba vuna", kaže Vesna Jakić, dodavši kako je svaka vuna iskoristiva na svoj način, počevši od izolacijskih ploča za kuću do filcanih uporabnih predmeta od torbi, prostirki, jastučnica do odjevnih komada".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sirovinu se prvo sortira, opere i osuši, a iako se od ovce sa Cresa ne može raditi neki "finjak" kao što bi to bio slučaj sa merino ovcom, njezina vrijednost je itekako značajna, piše Agroklub.

Image

Rad s vunom može biti itekako isplativ, tvrdi Vesna, koja kaže da se pranje tj. češljanje vune po kilogramu plaća 80 kuna, a nakon što runo prođe taj proces postaje "mekano kao vatica". Otkriva i da Cres broji 10.000 ovaca, a svake se godine od njih dobije oko 15 tona vune.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vuna kod nas ekološki problem

"Vuna se kod nas ne sprema u vreće niti štale, već se ostavlja po poljima pa postaje smeće i ekološki problem. To više jer se vuna ne razgrađuje. Problem je i taj što su ovčari nakon ulaska Hrvatske u EU, koji dobivaju poticaje za ovce, dobili i naputak da zbrinu vunu. To se međutim (još) nije dogodilo jer "mi još dvojimo je li vuna sirovina ili otpad", ističe predsjednica Udruge Ruta Cres u kojoj se ljudi mogu educirati o načinima iskoristivosti vune. U Hrvatskoj ne postoji ni praonica vune koja bi znatno olakšala posao s vunom.

U spomenutoj udruzi od vune izrađuju gotovo svaki odjevni predmet koji se može zamisliti, od "šlapa, torbi, šešira do kaputa", a vunu bojaju isključivo prirodnim bojama, odnosno "travama i korijenjima", poput cvijeta nevena, kantariona, stolisnika, koprive, oraha izmrvljene kore bora s kojom su se nekada farbale ribarske mreže i sl.

Organiziraju i radionice na kojima se podučava "filcanje" vune, a samo lani je kroz takve radionice prošlo 2000 ljudi. Sve što izrade od vune predstavljaju na prigodnim sajmovima, a mogu se pohvaliti i oznakom "hrvatskog otočnog proizvoda". Uskoro će na Cresu otvorit umjetnički prostor odnosno galeriju u kojem će biti izloženi radovi od creske pramenke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo