Privatni pogrebnici, koji godinama prozivaju komunalne tvrtke zbog monopola i nelojalne konkurencije, ponovno upozoravaju kako niti novi Zakon o komunalnom gospodarstvu neće utjecati na odnose na tržištu.
"Komunalne tvrtke imaju monopol za sve one stvari koji se odvajaju na samom groblju, a izvan groblja smiju sudjelovati u tržišnoj utakmici s nama ostalima. No, svima je jasno, što praksa pokazuje, da komunalci vrlo često koriste svoj monopolski položaj kako bi stekli i bolju poziciju na tržištu prijevoza te prodaje pogrebne opreme. To se, prije svega, odnosi na mogućnost dampinških cijena, jer sebi ne obračunavaju dio "javnih usluga" koje naplaćuju ostalim igračima na tržištu, preko nelojalnog marketinga (da koriste dostavu računa za javne usluge kao kanal za dijeljene letaka o cijenama svojih pogrebnih usluga) pa sve do prakse da korisnici koji izaberu njih dobiju željeni termin pokopa, odnosno kremiranja", rekao je Damir Sapanjoš, predsjednik Udruge pogrebnika Hrvatske za Poslovni.hr
Ovaj pogrebnik iz Samobora ne vidi kakav to javni interes postoji u tržišnim uslugama prijevoza pokojnika do groblja, odnosno krematorija te prodaje pogrebne opreme i dodataka. Sapanjoš ističe da su komunalna društva osnovana za obavljanje komunalnih djelatnosti te za pružanje komunalnih usluga od javnog interesa.
Komunalna poduzeća su financirana su novcem od svih nas, ističe Sapanjoš te dodaje da se komunalnim uslugama mogu smatrati usluge održavanja groblja i pokapanja, odnosno kremiranja te da u praksi privatni pogrebnici nemaju nikakvih problema s tim što im je zabranjen pristup u te djelatnosti.
Prema novom zakonu komunalnim tvrtkama trebalo bi biti zabranjeno obavljanje tržišne djelatnosti, ali će im se ostaviti mogućnost da osnuju svoju tvrtku kćer koja će se baviti tržišnim djelatnostima poput prijevoza pokojnika te prodaje pogrebne opreme.
S druge strane, iz Grupacije održavanja groblja Hrvatske gospodarske komore (HGK), koja okuplja uglavnom komunalna društva, upozoravaju da im postojeća regulativa dopušta bavljenje svim segmentima pogrebništva. U slučaju da im se to sad zabrani, što smatraju i protuustavnim, upozoravaju da će tada morati otpustiti više od 600 zaposlenika koji se trenutačno bave ovim poslovima.
Prema podacima UPH-a, u Hrvatskoj se godišnje obavi oko 55 tisuća pogreba, odnosno kremiranja, a ukupna prosječna cijena pojedinačnog je između osam i 15 tisuća kuna. Ovo tržište se ukupno procjenjuje na oko pola milijarde kuna godišnje.
