Novi udar na poduzetnike ove jeseni su računi za struju. Cijena električne energije za njih je porasla više od 40 posto. Razlozi poskupljenja su stanje na svjetskom tržištu, te skupa proizvodnja energije iz ugljikovodika. Iz Vlade sugeriraju građanima da na vrijeme počnu razmišljati o alternativi i proizvodnji vlastite obnovljive struje jer bi poskupljenje moglo zahvatiti i domaćinstva.

U trgovačkom centru ne ostavljaju svjetlo upaljeno jer je takav nemar skup. Cijene električne energije za kategoriju poduzetništva otišle su u nebo.

"Ne mislimo da je ovo nekakva najviša cijena moguća, očekuje se da će ukupno poskupljenje biti i do nekakvih 60 posto. To znači da ćemo mi s istom zaradom ili još manjom zbog pandemije koronavirusa plaćati još više struju", rekao je voditelj komunikacija u trgovačkom centru Marko Župa.

Iz HEP-a kažu da su razlog poskupljenja okolnosti na svjetskim tržištima jer Hrvatska 40 posto električne energije uvozi. A cijene u Europi su porasle zbog suša i visokih ljetnih temperatura.

HEP ne razmatra korekciju cijena za kućanstva

Na mađarskoj burzi HUDEX cijena isporuke za 2021./2022. porasla je s oko 50 EUR/MWh u 2020. na preko 90 EUR/MWh početkom rujna 2021.U ovom trenutku HEP ne razmatra korekcije cijene električne energije za kućanstva. Drugi razlog je skuplja proizvodnja energije iz ugljikovodika za koju se plaćaju visoke naknade zbog svjetskog zaokreta prema zelenoj energiji.

"Te naknade za CO2 su strašno narasle i jasno da je onda to posljedično povećalo cijenu električne energije.", rekao je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.

Iako iz HEP-a tvrde da se o tome ne razmišlja, Milatić upozorava da se poskupljenje može prenijeti i na domaćinstva. Zato sugerira građanima da prouče novi Zakon o tržištu električne energije koji će uskoro u Sabor i budu pažljivi pri odabiru opskrbljivača.

"Pozivam građane da vode računa što opskrbljivači nude, da čitaju sitna slova, da razmišljaju o ugradnji solarnih panela i korištenju potpora koje se za to dobijaju. Da razmišljaju o ugradnji akumulatora, odnosno skladištenju energije. Da razmišljaju o agregatorima kao budućim institutima koji će se u Hrvatskoj uvesti", rekao je Milatić. Jer prelazak na prirodne izvore energije nije opcija nego neminovnost i onima koji se pripreme, tranzicija će biti lakša. Veliki potrošači o tome već vode računa.

"Prelazimo na solarne panele i druge zelenije solucije, međutim to nije nešto što vi napravite ON/OFF. To nije nešto što vi napravite u 30 sekundi, to je proces koji traje godinama i ono što je važno, ne može se električna struja zamijeniti 100 posto nečim drugim", rekao je Župa.

A energija blaga prema okolišu još uvijek nije baš blaga prema džepu građana. Što je s onima koji će tranziciju teško podnijeti?

"Onaj građanin koji je energetski siromašan, on mora biti refundiran od strane nadležnog proračuna koji se s time bavi", izjavio je Milatić.

Usprkos tome, kad ne treba, svjetlo je bolje ugasiti.