Rezultati svježeg istraživanja agencije Ipsos Puls, prema kojima bi čak 41 posto ispitanika na predsjedničkim izborima glasovao za sadašnju predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, sugeriraju da joj, usprkos njenim kritikama Vlade, glasači HDZ-a nisu okrenuli leđa. U tom istraživanju, piše Slobodna Dalmacija, Grabar Kitarović uvjerljivo vodi pred bivšim SDP-ovim premijerom Zoranom Milanovićem, za kojega bi glasalo 21 posto ispitanika.

Trećeplasirani u tom istraživanju je je živozidaš Ivan Vilibor Sinčić s potporom od 15 posto, a četvrti je Božo Petrov, čelnik Mosta, kojeg u toj anketi podupire 12 posto ispitanika.

Grabar Kitarović nedodirljiva među biračima HDZ-a

Grabar Kitarović među biračima HDZ-a uživa golemu potporu (85 posto ispitanika) što bi moglo obeshrabriti planove onih u stranci koji zagovaraju da HDZ na iduće predsjedničke izbore ide s nekim drugim kandidatom, piše Slobodna Dalmacija. Tako se, primjerice, nagađalo da bi predsjednički kandidat HDZ-a mogao biti Ante Gotovina. Potom se spominjao i ministar obrane Damir Krstičević, a u nagađanjima se išlo dotle da se govorilo i o (ne)mogućem paktu šefa stranke i premijera Andreja Plenkovića s bivšim šefom HDZ-a Tomislavom Karamarkom kako bi se detroniziralo Grabar Kitarović.

Kako stvari stoje, Grabar Kitarović je zasad nedodirljiva među biračima HDZ-a, dok bi Krstičevića, prema istraživanju Ipsos Pulsa, na mjestu predsjednika Republike željelo vidjeti samo 15 posto birača HDZ-a.

Milanović je daleko od potpore 50 posto birača

S druge strane političkog spektra situacija je po pitanju predsjedničkog kandidata mnogo nejasnija. U nedostatku snažnijeg lidera dio zastupnika SDP-a kao i dio članstva, u toj ulozi vidi bivšeg premijera i bivšeg šefa stranke Milanovića. No, sudeći po anketi Ipsos pulsa u kojoj zaostaje čak 20 posto za Grabar Kitarović, šanse mu nisu velike.

Slobodna Dalmacija piše kako je dublje sondiranje ispitanika, koji su se izjasnili za Milanovića kao najpoželjnijeg budućeg predsjednika, poprilično porazno za njega jer osim kod tradicionalnih SDP-ovih birača ne figurira kao poželjni kandidat ni u jednom drugom političkom taboru. Time se njegove izborne šanse svode samo na birače ljevice, što nije dovoljno da dođe do 50 posto glasova potrebnih za pobjedu na predsjedničkim izborima. Primjerice, SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula, iako zaostaje za Milanovićem među SDP-ovim biračima, dobio bi potporu 55 posto birača Mosta i 50 posto birača Živog zida, a prihvatljiv je čak i polovini birača vladajućeg HDZ-a.

Sam Picula zainteresiran je za stranačku nominaciju za predsjendičkog kandidata, a nju čeka još od 2009. godine i potpredsjednik stranke Zlatko Komadina. Navodno je za predsjedničku kandidaturu zainteresiran i Rajko Ostojić.