Iza pozornice na kojoj javnost gleda šokantne detalje o aferi INA-e teške više od milijardu kuna odvija se prava drama za koju naši sugovornici kažu da je daleko većeg razmjera te se posljednjih dana vode grčeviti sastanci plinske branše na kojima se čuje samo jedno: "Mi smo gotovi, ovo je pitanje života i smrti, sustav je u kritičnoj fazi i neće moći izdržati."
Bez ikakve kočnice i s golemom dozom ozbiljne zabrinutosti predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom pri HGK i direktor Gradske plinare Bjelovar Srećko Ezgeta dramatično potvrđuje: "Plinski distributeri postat će potpuno nelikvidni za mjesec ili dva, uskoro slijede stečajevi, sustav je pred kolapsom i nitko ne reagira."
U pozadini je drastično poskupljenje plina zbog kojeg sustav puca po šavovima, a naš sugovornik kaže da nitko od nadležnih već devet mjeseci ne reagira.
Krenimo redom.
Koliko je stanje kritično Ezgeta predočava cijenama plina s kojima se distributeri suočavaju.
"Tržišne cijene plina godinama su se kretale oko 20 eura po megavatsatu (MWh). No 1. travnja, kada je Vladinim mjerama spriječen nagli skok cijena plina za kućanstva, one su na plinskoj burzi već dostizale 80 eura. No 28. rujna, dakle prije svega nekoliko dana, cijena plina na burzi bila je 313 eura, to je 15-terostruko povećanje! Čeka nas teška zima i još zahtjevnije proljeće, a sadašnja cijena plina nije konačna i nije njezin vrh", kaže naš sugovornik.
'Sustav je kritično'
Tek smo pred početkom sezone grijanja, pa predviđa da će cijena megavatsata vjerojatno doseći 400 eura i dodaje: "Distributeri plina to neće preživjeti. Prvi distributer past će za oko mjesec ili dva, a onda svi redom. Svi će otići u stečaj, bit će potpuni kolaps."
Alarmi su se među svim plinskim distributerima popalili, tvrtke okupljene u svojoj udruzi održale su ovaj tjedan skoro krizni sastanak. Na njemu su se čule teške riječi kao: "Gotovi smo, a nitko ne reagira. Sustav je kritično".
Ezgeta kroz grafikon pokazuje ključne trenutke poskupljenja vezane uz dramatične događaje u Europi i svijetu
Ovako stanje, uzrokovano prije svega ukrajinskom krizom, nitko nije mogao predvidjeti. Tako je u kolovozu 2020. zbog krize uzrokovane korona virusom cijena plina dosegla svoj povijesni minimum i megavatsat bio je svega četiri do pet eura na austrijskoj burzi koja je referentna za cijenu plina na našem tržištu.
Sadašnjih 300 i više eura još jučer zvučao je futuristički, a ni to nije zadnja granica, predviđaju stručnjaci u energetskom sektoru.
Prvi dramatičan skok cijene bio je na najavu gomilanja ruske vojske na granici s Ukrajinom, sada je skok još dramatičniji pred sezonu grijanja. Naš sugovornik kaže: "Europa nema plina, skladišta se pune ali ona neće biti dovoljna za sve potrebe zatvorio se Sjeverni tok 1."
Treba imati na umu da se na cijenu plina na burzi mora dodati još 11 posto zbog svođenja na iste mjeriteljske uvjete, zatim na to dodati trošak da se plin dovede do Hrvatske, a opet i na to maržu opskrbljivača distributera.
'Trište više ni ne postoji'
Po tome onda cijena plina više nije ni spomenutih 300 -tinjak eura po MWh, nego doseže 350 pa i 400 eura za koje očekuje da će vrijediti za ovaj rujan.
Stručnjaci u plinskoj branši posljednjih dana teško spavaju, pogotovo oni koji vode sustave plinskih distributera kojih u Hrvatskoj ima oko 30.
"Tržište puca, a mi ga više zapravo i nemamo. Ovo je borba za život", kaže Ezgeta.
U vrlo kompliciranom svijetu plina, gdje postoje s jedne strane opskrbljivači, a s drugim distributeri, o kojima je ovdje riječ, naš sugovornik pokušava to dočarati na vrlo plastičan način: "Mi smo benzinske pumpe i uskoro ćemo pasti i onda će priča o tome koliko košta benzin smiješna jer neće postojati benzinske pumpe. I nitko ne reagira. Cijeli sustav doći će u opasnost, pred stečajevima smo, troškovi su enormni, nećemo imati za plaće radnika, a kad odemo u stečajeve, tko će onda servisirati plinska brojila, ići na hitne intervencije, očitavati plinomjere, sve se onda raspada."
Problem distributera plina vrlo je kompliciran i običnim građanima teško shvatljiv, svjestan je toga i Ezgeta, ali pokušava dočarati s kojim problemima se nose i ne može dovoljno ponoviti koliko je situacija ozbiljna.
Kako riješiti problem? Ključ je, govori naš sugovornik, u potezima koje moraju donijeti HERA i Ministarstvo gospodarstva.
Kaže, distributeri su plin kupovali kao reguliranu javnu uslugu i po reguliranoj cijeni koju je odredila HERA-a koja priznaje distributerima tehnološke gubitke u visini do tri posto, ali opet prema cijenama od godinu ranije.
Gubici skočili s milijun na 12 milijuna
To prevedeno znači da HERA odobrava (i pokriva) gubitke distributera, ali uzimajući u obzir cijene plina koje su vrijedile godinu dana ranije, a lani je plin bio 15 puta jeftiniji. Tako je Ezgeta, koji je između ostalog na čelu Gradske plinare Bjelovar, izračunao gubitke za bjelovarsku plinaru.
Računica pokazuje da je gubitak te tvrtke bio oko milijun kuna kada su se uzimale u obzir cijene iz prva tri mjeseca ove godine. HERA je to odobrila. No zbog strelovitim rasta cijena u međuvremenu, gubitak bjelovarske tvrtke više nije milijun kuna, nego će se za ovu godinu popeti 12 milijuna kuna.
"Dodajmo tome da je HERA uvela da od 1. sprnja distributeri moraju nabavljati plin na tržištu, a cijena je dramatično skočila tijekom zadnjih godinu dana. I zato imamo enormne gubitke te smo pred vratima stečaja, svi redom", govori Ezgeta.
U sjeni megaafere oko INA-e kaže da je svjestan da njihov problem prolazi potpuno ispod radara, da se njime nitko ne bavi i da ostaju sa strane.
No kaže da već najmanje devet mjeseci upozoravaju, pišu dopise, kako regulatoru HERA-i, tako i resornom Ministarstvu gospodarstva, da je čak prijašnji ministar Tomislav Čorić nakon zajedničkog sastanka shvatio kakvi se problemi javljaju i da je naložio da se nađe rješenje. Ali nije se dogodilo ništa.
'Past ćemo do Božića'
"Distributeri odlaze u minus. Poruke regulatora pojedinim distributerima bile su da pokušaju izdržati do 1. travnja, ali mi ćemo pasti do Božića! Naše projekcije govore da će na primjeru Gradske plinare Bjelovar za ovu godinu trebati 12 milijuna kuna da se nabavi potreban plin, HERA pritom odobrava milijun kuna troška, odnosno toliko imamo za pokrit se. Ako cijene ostanu na oko 400 eura po MWh, a ništa ne govori da će biti manje, onda će za iduću godinu trebati 24 milijuna kuna za ovu plinaru. Kako?", dramatičan je naš sugovornik.
Stanje se čini krajnje ozbiljno, barem tako proizlazi iz distributera pri HGK, no koje je rješenje? Kao grupacija daju nekoliko prijedloga.
"Jedno rješenje je da HERA napravi izvanrednu reviziju dozvoljenih prihoda, što joj je i zakonska obaveza, odnosno da dozvoli povećanje tarifa za najmanje četiri do pet puta. Prevedeno to znači da bi dozvolila povećanje cijene plina prema krajnjim kupcima, a to su i kućanstva i građani. Jedino tako možemo opstati", kaže.
No i sama pomisao da bi se cijena plina za kućanstva i poduzetnike sada povećala, i laiku zvuči kao potez koji bi sa sobom povukao i socijalno (pa i energetsko) siromaštvo, poskupljenje proizvodnje u gospodarstvu, posljedično i otkaze radnika. Odmah na prvu zvuči kao nepopularna odluka.
Rješenje možda iz podzemnog skladišta
Koja je druga opcija. Ezgeta kaže da je i opcija da se distributerima dozvoli da plin nabave iz podzemnog skladišta "Okoli" za koje je Vlada naredila da ga HEP napuni kako bi osigurali sigurnost plinskog sustava tijekom zime.
"Plinsko skladište ima kapacitet od oko 500 milijuna kubika plina, a za naš sustav distribucije treba oko 30 milijuna kubika. To ne bi bio veliki pritisak na podzemno skladište, a riješilo bi naš problem ako bismo plin iz skladišta mogli kupiti po nižoj cijeni", kaže Ezgeta.
Postoji i treća opcija i naslanja se na INA-u koja je u jeku povijesne afere. Naime, INA u vlastitim domaćim bušotinama proizvodi oko 30 posto plina potrebnog za domaće tržište.
Ezgeta kaže da bi Vlada mogla povući odlučan potez jer radi se o domaćem plinu iz hrvatskog podzemlja, te kao vlasnik 44 posto INA-e, proglasiti izvanredno stanje u opskrbi plinom i zakonski propisati da se plin iz domaćih bušotina stavi u funkciju države.
"A onda i funkcioniranja plinskog sustava, hrvatskih građana, bolnica, škola i vrtića, te da se plin usmjeri za hrvatsko gospodarstvo po cijeni koja bi bila niža od tržišne jer ona na tržištu trenutačno divlja", kaže Ezgeta.
Napominje i to da u sustavu distributera ne postoji "zajamčeni" distributer, pa ako propadne jedan, da će doći netko drugi obavljati posao. A prema njegovim riječima, stečajevi svih do reda pred vratima su.
Pitali smo o svemu HERA-u i Ministarstvo gospodarstva.
'Mogli su osigurati plin na vrijeme'
Iz ministarstva o svemu kažu: "Hrvatska energetska regulatorna agencija zadužena je za regulaciju energetskih djelatnosti, posebice onih koje su vezane za regulirane djelatnosti poput distribucije plina. U tom smislu regulatorni okvir mora biti stabilan, transparentan i jasan svim sudionicima na tržištu. Obveza kupnje plina distributera za pokrivanje gubitaka u sustava (o čemu je riječ u ovom slučaju) bila je jasna i pravovremeno definirana, te se u vrijeme određivanja distributivne naknade za to mogla osigurati potrebna količina plina od strane distributera."
Također navode da je plin u skladištu nabavljen i potreban za izvanredne uvjete u slučaju da nastane manjak plina na tržištu. "Vlada Republike Hrvatske neće dopustiti da se ugrozi sigurnost opskrbe, niti da se ova problematika prelije na cijene koje plaćaju korisnici distribucijskih sustava, te će ovaj problem biti obuhvaćen mjerama Vlade koje će se uskoro donijeti", poručuju iz Ministarstva gospodarstva.
A danas bi se tijekom dana trebao održati još jedan sastanak u organizaciji HGK na koji su pozvani i njihovi predstavnici.
