Premijer Andrej Plenković u svom se uvodnom govoru osvrnuo na Mariju Pejčinović Burić koja je jučer izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe.
"To je jedna jako lijepa i pozitivna vijest. Čestitam uime cijele Vlade, cijele države, ovo je fantastično postignuće za Republiku Hrvatsku, najveći međunarodni politički i diplomatski uspjeh u posljednjih 30 godina", rekao je Plenković dodavši kako možemo biti ponosni na ostvarenje Marije Pejčinović Burić, na veliku potporu koju je dobila, na međunarodni položaj i ugled Hrvatske.
Posebno je istaknuo kako je riječ o prvoj osobi iz ovog dijela Europa koja je izabrana za glavnog tajnika Vijeća Europe.
Premijer je zahvalio svima koji su promovorila njezinu kandidaturu.
Potom je spomenuo natjecanje u šahu koje se trenutno održava u Hrvatskoj. Podsjetio je da je ''Hrvatska trenutno prijestolnica šaha'' jer imamo nekoliko svjetskih prvaka.
Plenković je govorio i uvođenja eura u Hrvatsku. Kazao je kako je na marginama summita G20 održao sastanke na tu temu na kojima je izložio ambicije i stavove RH, kao i plan za uvođenje eura.
"U Varšavi će se početkom srpnja održati sastanak na kojem će jedna od tema biti i Hrvatska, a nakon čega će ministar financija i guverner HNB-a biti uputiti formalno pismo za uvođenje eura, a idućeg tjedna Vlada će održati i svoje vijeće na tu temu", kazao je.
Još dvije županije zatražile pomoć Vlade u rješavanju problema najezde komaraca
Vlada je na sjednici u četvrtak zadužila Ministarstvo zdravstva da, u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su suočene s problemom najezde komaraca te nadležnim zavodima za javno zdravstvo, poduzme odgovarajuće mjere radi rješavanja problematike dezinsekcije komaraca i kvalitetnije zaštite zdravlja ljudi na tim područjima, a nakon što su još dvije županije: Međimurska i Vukovarsko-srijemska te Grad Vukovar zatražili pomoć Vlade u rješavanju tog problema.
Ovisno o tijeku rješavanja problematike dezinsekcije komaraca na području jedinica područne (regionalne) samouprave, u provedbu zaključka će se uključiti i Vlada pružanjem financijske pomoći u skladu s raspoloživim sredstvima u proračunu, istaknuto je u Vladinom zaključku.
Vlada ovaj, kako je rekao premijer Andrej Plenković, opći zaključak donosi nakon što je prošloga tjedna sličan zaključak donijela vezano uz zamolbu Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka za pomoć u rješavanju problema najezde komaraca, a u međuvremenu su se s molbom za pomoć u rješavanju tog problema Vladi obratili i Međimurska županija te Vukovarsko-srijemska županija, kao i Grad Vukovara.
Ovim općim zaključkom, rekao je premijer, daje se ovlast Ministarstvu zdravstva, da u suradnji s županijskim zavodima za javno zdravstvo i našu potporu, ako je nužno, osiguramo još bolju dezinsekciju komaraca koji su očito u najezdi ove godine.
Vlada je na sjednici prihvatila i nacrte pet odluka te ih uputila u Hrvatski sabor, a kojima se predlaže nastavak sudjelovanja Oružanih naga RH u vojnim operacijama izvan Hrvatske - u operaciji potpore miru "Sea Guardian" u Sredozemlju, u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, u operaciji Koalicijskih snaga "Inherent Resolve" u misiji potpore miru "NATO misiji u Iraku", na dužnostima u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.
Marić: ''Cilj je ekonomično i transparentno upravljati državnom imovinom''
Vlada je danas na sjednici prihvatila i uputila u Sabor prijedlog strategije upravljanja državnom imovinom do 2025. te odluku o uplati 60 posto dobiti nakon oporezivanja trgovačkih društva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u državni proračun.
Prema riječima ministra državne imovine Gorana Marića, cilj strategije za idućih sedam godina je održivo, ekonomično i transparentno upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, pri čemu će se učinkovito upravljanje operacionalizirati putem smanjenja portfelja nekretnina, rastom investicijskih projekata putem osnivanja prava građenja, prava služnosti, darovanja, davanja u zakup ili dodjela na korištenje.
"Ciljevi su i povećati broj investicijskih projekata na državnoj imovini, kao što su TEP Šibenik, Hidrobaza, Sarcogana i Muzil u Puli, pa Skradin, Kupari i slični, kao i stavljanje u funkciju nekretnina prenesenih na upravljanje Državnim nekretninama d.o.o., nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu RH i unapređenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za RH", istaknuo je Marić.
Strategijom je predviđeno i da se državni portfelj kojim upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) i dalje smanjuje. Marić je iznio podatke da je na dan 31. prosinca 2018. taj portfelj obuhvaćao 387 trgovačkih društava, a samo dvije godine ranije bilo ih je 460.
"Smanjili smo portfelj CERP-a trgovačkih društava za 73. To se nastavlja, kao i proces prodaje trgovačkih društava koji su u portfelju CERP-a i smanjenja državnih udjela u portfelju CERP-a u društvima s većinskim udjelom RH, i to putem poziva na dokapitalizaciju i traženja strateškog partnera ili prodajom udjela", izjavio je ministar.
Kao cilj nove strategije izdvojio je i učinkovito upravljanje nekretninama koje su trajno oduzete zbog počinjenja kaznenog djela i harmonizacija i prijedlog novih propisa, jačanje ljudskih potencijala, ICT opreme i drugo.
Društva od posebnog interesa uplaćuju 60 posto dobiti u državni proračun
Vlada je danas donijela i odluku da trgovačka društva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku uplate 60 posto svoje dobiti nakon oporezivanja za 2018. godinu u državni proračun za 2019. godinu.
Za trgovačko društvo Alan vlada je utvrdila obvezu uplate ukupne dobiti nakon oporezivanja, koja će biti namjenski korištena za potrebe modernizacije i djelovanja Oružanih snaga RH, a za Agenciju za komercijalnu djelatnost 60 posto, koja će biti namjenski korištena za poboljšanje materijalnih uvjeta policijskih službenika.
Odlukom se propisuje i da članovi skupština trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku odnosno članovi nadzornih odbora trebaju poduzeti sve potrebne radnje i mjere da ta trgovačka društva dio dobiti nakon oporezivanja za 2018. godinu uplate izravno u državni proračun, razmjerno paketu dionica ili udjela države u temeljnom kapitalu.
Odluka se odnosi na 22 trgovačka društva od posebnog državnog interesa. Osim već spomenutih, to su: ACI, APIS IT, Croatia Airlines, Državne nekretnine, Hrvatska pošta, HEP, Hrvatska lutrija, Hrvatske šume, HROTE, Imunološki zavod, INA, Janaf, Narodne novine, Plovput, Pomorski centar za elektroniku te pet zračnih luka.
Inače, najveću dobit lani je ostvario HEP, 1,4 milijarde kuna, a zatim Ina, 1,3 milijarde kuna.
U Sabor upućen konačni prijedlog izmjena Zakona o policijskim poslovima
Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o policijskim poslovima i ovlastima kojima se normira najniže osobno zvanje policijskih službenika koji mogu provoditi dokazne radnje, ispitivanje okrivljenika i svjedoka.
Prema izmjenama, istražitelj ubuduće može biti policijski službenik s najmanje osobnim policijskim zvanjem policijski narednik.
Time se, istaknuo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, povećava broj istražitelja te efikasnost i kvaliteta kriminalističkog istraživanja.
Izmjene zakona, naveo je ministar, propisuju i da se podaci osobama protiv kojih je policija podnijela prijavu čuvaju četiri godine nakon čega se automatski brišu, dok se podaci o pravomoćno presuđenim osobama čuvaju deset godina.
Propisuje se i da se provjera identiteta osoba obavlja uvidom u informacijski sustav MUP-a, čime je prvi put stvorena pravna podloga i napravljen tehnički iskorak za korištenje tog sustava, istaknuo je Božinović.
Propisuje se i da se provjera identiteta, zatražena od tijela državne uprave te pravne ili fizičke osobe, prvenstveno izvrši uvidom u informacijski sustav, a u osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu s fotografijom samo ako je to naložilo tijelo nadležno za vođenje postupka, naveo je Božinović.
Propisuju se i mogućnosti i uvjeti pod kojima policija kao sredstvo prisile za zaustavljanje vozila može koristiti službena i druga vozila, s obzirom na to da u praksi postoji potreba da se u skladu sa sigurnosnom procjenom koriste vozila za osiguravanje javnih okupljanja, naveo je ministar.
Omogućava se i uporaba sredstava prisile i drugih sredstava za ometanja kretanja prema letjelici (dronovi) ili drugom pokretnom uređaju na daljinsko upravljanje, ako na drugi način nije moguće spriječiti kazneno djelo, prekršaj ili otkloniti opasnost, dodao je ministar.
U Sabor je upućen i konačni prijedlog izmjena Zakona o obrani kojim se uređuje normativni okvir i pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe MORH-a i Hrvatske vojske odnosno osnivanje međunarodnih zapovjedništava i vojnih tijela radi razvoja obrambenih sposobnosti u okviru NATO-a i EU vezanih uz kibernetičku obranu.
