PRATITE SJEDNICU UŽIVO:
Premijer Andrej Plenković u srijedu je ocijenio da su najnoviji podaci Eurostata i DZS-a o proračunu i javnom dugu Hrvatske dobri i pozitivni, da bi dug trebao i dalje padati, ali da treba vidjeti kakve će reperkusije na financijsko stanje imati jamstva Uljaniku.
Prema izvješću Eurostata i DZS-a, objavljenom u ponedjeljak, višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna ili 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je prvi suficit od kada se prate ti podaci.
Tako su poboljšani podaci iz prve procjene, objavljene u travnju, prema kojemu je suficit iznosio 2,7 milijardi kuna.
"Stvar koja je jako dobra i pozitivna", izjavio je Plenković komentirajući na početku sjednice Vlade izvješće Eurostata i Državnog zavoda za statistiku (DZS) o proračunu i javnom dugu za 2017..
"Dakle to je još jedna potvrda odgovornog vođenja javnih financija u prošloj godini i smatram da smo na taj način dobili potvrdu da smo u 2017., unatoč svim izazovima i velikom poreznom rasterećenju koje se i dalje nastavlja, uspjeli uprihoditi više nego što smo uspjeli potrošiti kao opća država", istaknuo je premijer.
Eurostat i DZS objavili su i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.
To je, kazao je premijer, također jako dobar rezultat.
U međuvremenu, u utorak je objavljeno i da je javni dug Hrvatske na kraju drugog tromjesečja ove godine iznosio 284 milijarde kuna, pri čemu je udio javnog duga u BDP-u pao na 76,1 posto, novu najnižu razinu od 2012. godine.
"Po našim projekcijama u ovom trenutku, do kraja godine on bi trebao doći ispod 75 posto BDP-a, oko 74,5 posto, s tim da tu još moramo vidjeti kakve će reperkusije na naše financijsko stanje, na proračun, imati sve one obveze koji se tiču protestiranih jamstava na Uljanik", zaključio je Plenković.
Vlada o jamstvima Uljaniku
Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je na sjednici Vlade kazao da je od 2010. do rujna 2018. ukupno Uljanik grupi izdano 7,5 milijardi kuna jamstava, od čega je aktivno 4,29 milijardi, a Vlada je poručila i da će sve ugovore o gradnji brodova na koja se odnose državna jamstva provjeriti zajedno s DORH-om.
Temeljem odluka Vlade RH od 2010. do rujna 2018. za zaduženje Uljanik grupe radi financiranja novogradnji i za tekuću likvidnost u korist poslovnih banaka izdano je državnih jamstava u visini od 7,5 milijardi kuna, kazao je Marić.
"Državna jamstva u vrijednosti od 2 milijarde kuna iskorištena su za izgradnju devet novogradnji koje su isporučene te su državna jamstva vraćena Ministarstvu financija i stavljena izvan snage. Trenutno stanje aktivnih jamstava iznosi 4,29 milijarde kuna, budući da iznos od negdje 1,21 milijardi kuna nije iskorišten", rekao je Marić.
Taj iznos od 4,29 milijardi kuna uključuje izloženost samo prema glavnici, napominje se u izvješću, odnosno ne uključuje naknade za raskid ugovora, neplaćene naknade po jamstvima i kreditima, kamate a za koje država također jamči u istom postotku kao i za jamstvo glavnice.
Dodao je i da se, prema podacima Uljanik grupe i brodograđevne industrije Jadranbrod, može vidjeti da gradnja velikog broja brodova nije ni započeta, ali su sredstva utrošena za njihovu gradnju. Iz podataka proizlazi da sredstva u visini od 1,07 milijardi kuna, za koja su izdana državna jamstva u ukupnom iznosu od 855,96 milijuna kuna, nisu utrošena za izgradnju tih brodova.
Ministarstvo financija dosad je zaprimilo pozive za plaćanje od strane banaka u iznosu od 1,1 milijardu kuna uvećano za kamate i naknade, kazao je Marić, dodavši da se zbog najave otkazivanja četiri broda očekuje uskoro i dodatni pozivi za plaćanje prema danim avansima 431 milijun kuna, uvećano za naknade i kamate.
Trenutno je dospjelo 364 milijuna kuna, za koje Ministarstvo još nije zaprimilo pozive za plaćanje, ali banke su ih najavile, kazao je Marić.
Iznosi 10 puta veći od jamstvenih pričuva
"Kad se sve zbroji, Ministarstvo financija do kraja 2018. očekuje minimalna plaćanja u iznosu oko 2,35 milijardi kuna, sve uvećano za kamate i naknade. Navedeni iznos će se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova. Banke su najavile potencijalna otkazivanja kredita koji još nisu dospjeli, ali su brodovi za koje su izdani krediti otkazani, pa postoji mogućnost poziva za plaćanje istih u ukupnom iznosu od 237 milijuna kuna", naveo je Marić.
Dodao je da će do kraja godine minimalno iz državnog proračuna biti plaćeno 2,349 milijardi kuna, a taj iznos može biti i veći.
U ovogodišnjem proračunu, pak, na poziciji jamstvene pričuve planirano je 265 milijuna kuna, od čega je dosad utrošeno 118 milijuna, napomenuo je Marić. "Dakle, govorimo o deset puta većim iznosima od onoga što je originalno plranirano jamstvenom pričuvom", istaknuo je.
Marić je istaknuo i da će banke po protestiranim državnim jamstvima i svim kreditima i dalje zaračunavati kamate te će tražiti da ih država plati. Stoga je Vlada zadužila Ministarstvo financija da poduzme sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe, kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata.
Prihvaćen amandman Kluba HNS-a na zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
Vlada je odlučila prihvatiti amandman Kluba HNS-a na prijedlog izmjena zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
Te izmjene predviđaju da privatni iznajmljivači svojim gostima, uz uslugu smještaja, mnogu pružati samo uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, dok Klub HNS-a amandmanom predlaže da se pružanje usluga polupansiona i/ili punog pansiona omogući privatnim iznajmljivačima, ako u krugu od 15 kilometara cestovne linije nema ugostiteljskog objekta.
Time će se, kako je istaknuto i na sjednici Vlade, potaknuti razvoj ruralnog turizma u kontinentalnom dijelu i u brdsko-planinskim područjima te utjecati i na sprečavanje sive ekonomije na tržištu.
Vlada je donijela i pet uredbi kojima, temeljem novog Zakona o upravljanju državnom imovinom koji je na snagu stupio u lipnju ove godine, uz ostalo regulira način raspolaganja dionicama i udjelima kao i darovanje nekretnina u državnom vlasništvu.
Ministar državne imovine Goran Marić kao najvažnije novine uredbe o darovanju nekretnina u državnom vlasništvu ističe da će se nekretnine kojima upravlja Ministarstvo moći darovati samo jedinicama lokalne i područje (regionalne) samouprave, a ne više i trgovačkim društvima kojima je vlasnik i jedini osnivač država niti drugim ustanovama.
Proširuje se i skup razloga zbog kojih bi se državne nekretnine mogle darovati lokalnim jedinicama, a među njima su sada i provođenja programa stambenog zbrinjavanja i društveno poticane stanogradnje, kao i provođenje programa integracije osoba s invaliditetom u društvo, demografske obnove, gospodarenja otpadom te provođenja operativnih programa Vlade za nacionalne manjine.
Minfin će pristupiti ovrsi na brodovima
Ministar Marić najavio je da će po izvršenom plaćanju po protestiranim jamstvima, Ministarstvo financija podnijeti Financijskoj agenciji naloge za naplatu svojih tražbina od Uljanika d.d., Uljanik Brodogradilista d.d. i 3. MAJ Brodogradiliste d.d.
Budući da ovrhom po računima neće moći namiriti svoju tražbinu, Ministarstvo će pristupiti ovrsi na brodovima na kojima ima upisano založno pravo.
"U suradnji s nadležnim Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, treba sagledati moguće rješenja i predložiti model kojim će se nastojati naplatiti dio tražbina po protestiranim državnim jamstvima, bilo da se radi o prodaji ili o dovršetku započete izgradnje brodova", kazao je Marić.
Naglasio je i da će negativni fiskalni učinci koji će nastati zbog aktiviranja državnih jamstava značajno utjecati na likvidnost državnog proračuna u smislu potrebe osiguranja dodatnih sredstava.
Osim toga, prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010, plaćanja po državnim jamstvima tretiraju se kao kapitalni rashod, što u ovom slučaju, može imati nepovoljan utjecaj na fiskalni saldo, odnosno manjak/višak proračuna opće države, a samim time i na javni dug.
"U ovom trenutku još uvijek ne možemo reći pune i potpune efekte kako će se tretirati sve ove transakcije ali neminovno, temeljem ovih brojki, da će doći do kraja godine do određenih utjecaja na likvidnost državnog proračuna. Ove isplate po protestiranim jamstvima će se morati dogoditi, dakle likvidonosni efekt je neminovan. Također, neminovan je efekt preuzimanja svih dugova i njihovo uračunavanje u statistiku javnog duga", kazao je Marić.
Ipak, očekuje da će javni dug kao udio u BDP-u do kraja godine nastaviti sa svojim trendom smanjivanja, premda napominje da nije u potpunosti izvjesno kako će Eurostat i DZS tretirati ukupno plaćene kapitalne rashode.
Plenković: Sve ugovore provjeriti zajedno s DORH-om
Premijer Andrej Plenković kazao je da je Vlada u zaključku usvojenog dokumenta, uz nalog Ministarstvu financija da poduzme sve potrebne radnje s obzirom na protestirana jamstva glede plaćanja u predstojećem razdoblju, navela i da se sve ugovore o gradnji brodova na koja se odnose državna jamstva provjeri zajedno s DORH-om.
"Mi ćemo sve ugovore koji postoje o gradnji brodova, a koji se odnose na ova jamstva provjeriti zajedno s Državnim odvjetništvom RH i detaljno ispitati njihove pravne posljedice te na taj način pokušati koliko je to moguće najbolje zaštititi interese Republike Hrvatske", kazao je premijer.
Također, Vlada je zadužila Ministarstvo financija da poduzme sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata.
Prihvaćena obveza plaćanja PDV-a od 22 milijuna kuna za nabavu pričuvnih dijelova za Kiowe
Vlada je na sjednici u utorak dala suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini visini od nešto više od 22 milijuna kuna za nabavu pričuvnih dijelova za helikoptere Kiowa Warrior, a odluku je potvrdio ministar financija Zdravko Marić.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država je putem svojeg Ministarstva obrane poslala Ministarstvu obrane RH pismo ponude i prihvaćanja. Sukladno njegovim odredbama pričuvni dijelovi će biti ustupljeni bez naknade, a Vlada SAD-a će podmiriti i transportne i administrativne troškove, stoji u obrazloženju.
Potpredsjednik Vlade Ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je kako su helikopteri Kiowa Warrior nova vrijednost u rukama hrvatskih pilota u suočavanju sa suvremenim ugrozama i novi doprinos jačanju hrvatske sigurnosne arhitekture.
Helikopteri su isporučeni tijekom 2016. i 2017. i provedena je obuka pilota i tehničkog sastava čiji trošak je u potpunosti podmirila vlada SAD, glavni hrvatski saveznik na području obrane i sigurnosti i zahvalni smo im na vrijednoj donaciji, rekao je Krstičević.
Napomenuo je kako ti helikopteri imaju velike manevarske sposobnosti i vatrenu moć, mogu djelovati danju i noću na cijelom teritoriju Hrvatske kao potpora iz zraka te davati potporu policijskim snagama u nadzoru državne granice, opremljeni su NATO sustavom komunikacija i identifikacijskim te sustavom samozaštite.
Helikopteri su sudjelovali i u nedavnoj vojnoj vježbi Velebit 18 koja je pokazala veliku spremnost i sposobnost hrvatskog vojnika, domoljublje i ostvarenje ciljeva Hrvatske vojske, istaknuo je ministar Krstičević.
Prihvaćen Nacrt prijedloga zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe
Vlada je sjednici u srijedu prihvatila prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe kojim se planira izgraditi sustav vrijedan oko 900 milijuna kuna kako bi se spriječila ugroza i izravne štete za oko 34.000 stanovnika toga područja.
Ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić upozorio je kako je poseban problem rješavanje imovinsko pravnih odnosa pa se tim prijedlogom nastoji ubrzati taj postupak. Projekt se sastoji od nasipa i drugih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, uključujući pregradu Brodarci s pratećim objektima i prokop Korana s pratećim objektima.
Napomenuo je kako se radi o 150.000 zemljišnih čestica te podsjetio kako su na tom području drastične hidrološke prilike već izazvale poplave na tom području pa je potrebno žurno izgraditi sustav obrane od poplave.
Glavni ciljevi koji se planiraju postići kroz taj zakon su posebna pravila za provedbu Projekta i izgradnju sustava zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe, kompatibilna s načelima postojećih propisa o izvlaštenju i određivanju naknade, državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prostornom uređenju i gradnji.
Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći donošenjem toga zakona omogućit će se realizacija strateškog investicijskog projekta zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na području Karlovačke županije i Sisačko-moslavačke županije te u manjem dijelu Zagrebačke županije, ističe se u obrazloženju.
Ugroženost od poplava stalno je prisutna i povećava se zadnjih godina, a posljedice plavljenja su teške. Samo tijekom 2014. godine, u veljači, rujnu i listopadu, kao i u listopadu 2015. godine došlo je do pojave poplavnih valova rijeke Kupe koji se po veličini nalaze među prvih pet u posljednjih 60 godina.
Projektom se, za područja s vrlo visokim rizikom od poplava, utvrđuju mjere za smanjivanje opasnosti i rizika od poplavnih događaja, a kojima bi se, na prihvatljiviju razinu, smanjilo ugrožavanje ljudskih života, zdravlja i socijalnih odnosa te izazivanje drugih novčano nemjerljivih šteta u funkcioniranju komunalne infrastrukture i javnih usluga, ugrožavanje mogućih izvora onečišćenja i kulturno-povijesne baštine.
Također bi se smanjilo i izazivanje direktnih novčano mjerljivih šteta na materijalnoj imovini te u gospodarskim aktivnostima kao što su: poljoprivreda, akvakultura, industrija i usluge.
Nadalje, smanjilo bi se i izazivanje indirektnih novčano mjerljivih šteta kao što su: štete zbog prekida prometa, opskrbe pitkom vodom i električnom energijom, intervencije, čišćenja i sanacije.
Osim rješavanja navedenih problema, Projektom bi se stvorili povoljniji uvjeti u sustavu obrane od poplava na slivu, kroz provedbu mjera smanjivanja rizika od poplava, a kojima bi se smanjili troškovi i učestalost provedbe redovitih i izvanrednih mjera obrane od poplava.
Projekt treba sufinanciranje iz fondova Europske unije. Poželjan je s ekonomskog gledišta, jer njegove koristi premašuju njegove troškove, a doprinos iz fondova Europske unije je potreban kako bi bio financijski održiv, stoji, među ostalim, u obrazloženju.
Prihvaćen prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine
Vlada je na sjednici prihvatila konačni prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine, kojim se mijenja tijelo nadležno za vođenje tog registra, kao i konačni prijedlog zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kojim se omogućuje učinkovitije i jednostavnije upravljanje prostorima u vlasništvu države.
Ministar državne imovine Goran Marić rekao je da je najvažnija izmjena konačnog prijedloga zakona o Središnjem registru državne imovine u odnosu na prvo čitanje, dodatna uredba po kojoj je potrebno dostaviti podatke o imovini za sve pravne osobe gdje Hrvatska ima vlasničke udjele, i to bez obzira na visinu vlasničkih udjela.
"Propisano je i da su obveznici dužni dostaviti promjene u imovini kojom upravljaju u roku od 60 dana, umjesto prvo predloženih 30 dana, brisana je odredba o prekršajnoj odgovornosti obveznika i dodana je prijelazna odredba da obveznici koji do sada nisu dostavili podatke u Središnji registar državne imovine da ih dostave u roku 60 dana", kazao je Marić.
Jedna od najvažnijih izmjena zakona je da se mijenja tijelo nadležno za vođenje Središnjeg registra, a ubuduće će ga voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, budući da je to tijelo zaduženo za poslove vezane za razvoj, standardizaciju, sigurnost i preporuke za korištenje državne informacijske infrastrukture.
Pritom će Ministarstvo državne imovine imati obvezu vođenja evidencije samo imovine kojom upravlja i raspolaže te će postati jedan od obveznika dostave podataka u središnji registar, kao i druga tijela koja upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu države. Zakon preciznije definira i obveznike dostave i unosa podataka te njihove obveze, kao i prekršajne odredbe ukoliko obveze ne ispunjavaju.
Konačnim prijedlogom izmjena Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora omogućuje se jednostavnije, učinkovitije i ekonomičnije upravljanje poslovnim prostorima u vlasništvu države, te se povećava njihova pravna sigurnost i zaštita.
Ministar Marić istaknuo je da je u odnosu na prvo čitanje najvažnija izmjena ta da je u konačnom prijedlogu zakona propisano da su sva rješenja vezana za poslovne prostore koja su u vlasništvu RH, sada propisane i za poslovne prostore u vlasništvu jedinica lokalne samouprave
Vezano uz taj prijedlog zakona, postojećim zakupnicima kojima istječe ugovor država može ponuditi novi ugovor na pet godina pod istim uvjetima samo ako je to ekonomski opravdano, odnosno kada je mjesečni iznos zakupa veći od najveće cijene zakupa po odluci jedinica lokalne samouprave i samo ako je prostor prethodno dan u zakup temeljem javnog natječaja.
Zabranjuje se davanje poslovnog prostora u vlasništvu RH u podzakup, na korištenje ili sukorištenje kroz "fingirane" ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji, ugovore o franšizi i slično, te se u takvim slučajevima ugovor o zakupu raskida po sili zakona.
Zakonom se daju kriteriji koji se prostori u vlasništvu države mogu prodavati sadašnjim zakupnicima, a koji se poslovni prostori ne mogu uopće prodavati. Također, prodaja stanova i poslovnih prostora u vlasništvu RH više se ne može kao do sada vršiti putem obročne otplate, već isključivo jednokratnim plaćanjem.
Pravno se uređuju razni oblici korištenja prostora u vlasništvu RH koji s državom iz raznih razloga trenutno nemaju sklopljeni ugovor o zakupu.
Marić: Neće doći do ugroze javnih financija
Uoči sjednice Vlade ministar financija Zdravko Marić komentirao je moguće poskupljenje automobila te stanje u Uljaniku.
Na pitanje hoće li zbog nove uredbe EU-a o doći do poskupljenja automobila, Marić kaže da će nastojati da se to ne dogodi.
"Do kraja godine ćemo iznaći neko rješenje, još malo vremena trebamo. Prikupljamo sve podatke. Nastojat ćemo da ne dođe do poskupljenja automobila, ideja je bila da s poreznim rasterećenjem ne idemo u kontra smjeru, nije nam cilj iskoristiti novu uredbu EU-a."
Vlada će danas, među ostalim, raspraviti i Izvješće Ministarstva financija o očekivanim fiskalnim učincima po aktivnim državnim jamstvima odobrenim društvima Uljanik Grupe kao i Izvješće o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku u trgovačkom društvu Agrokor d.d.
"Ovo je jedna dobra lekcija, o tome se trebalo razmišljati kad su se donosile odluke o izdavanju jamstava, sad je evidentno da to nije bilo realno za isporučiti i sada dolazi na naplatu. Sada moramo učiti na svojim grešakama. Ne smatram da sam ja ili netko u ovoj Vladi napravio grešku. Brodogradnja ima svoju vrijednost u gospodarstvu, nitko to ne spori, ali ima i nekih drugih grana. Tebamo svi skupa voditi brigu o tome, država je tu da pomogne gdje treba pomoći. Moramo dugove servisirati", kaže Marić.
"Ovo je na neki način dokaz da ako se nešto neodgovorno radi da to dođe na teret poreznih obveznika. Tržište se mijenja, svaka industrija se treba prilagođavati. Bez obzira na ovako veliki trošak, neće doći do ugroze javnih financija. Ovo nije ugodno, veliki je trošak, ali ništa neće doći pod znak pitanja. Radimo proračun za 2019. Ovo je jednokratni trošak", kaže ministar.
Horvat: Nadam se da će danas doći do deblokade računa
Ministar gospodarstva Darko Horvat je, uoči današnje sjednice Vlade, potvrdio kako su točne informacije da Danko Končar traži još jednog strateškog partnera za Uljanik.
"Ne znam detalje, ti sastanci su bili jučer kasno poslijepodne, danas ću dobiti informacije. Koliko znam, radi se o jednom od naručitelja brodova, australskoj kompaniji", rekao je Horvat te potvrdio da se novi plan restrukturiranja podrazumijeva prenamjenu zemljišta.
"Nadam se da će danas doći do deblokade računa...", rekao je Horvat.
Ponovio je još jednom kako je "ovakvom modelu došao kraj" i da se traže neki drugi, održivi modeli.
Na novinarsko pitanje o tome da je svaki građanin do sada već dao 600 kuna za Uljanik ministar Horvat odgovara: "Nisam na takav način radio analize. Detaljnu analizu je za današnju sjednicu napravio ministar Marić. Bit će to velike brojke i porezni obveznici će snositi jedan dio toga".
