Hrvatska iz paketa koji se sastoji od VFO-a i plana za oporavak od posljedica koronakrize očekuje dvostruko veći iznos europskih sredstava nego što je imala u proteklih sedam godina, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.
"Za Hrvatsku je važno da ukupan iznos koji će biti na raspolaganju bude otprilike dvostruko veći nego što je bio u prvih sedam godina našeg članstva u Uniji, kada se zbroje i jedna i druga košara, VFO i instrument EU-a sljedeće generacije", rekao je Plenković.
Hrvatski premijer sastao se u četvrtak popodne u Bruxellesu s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen uoči sutrašnjeg sastanka na vrhu čelnika zemalja članica EU-a, koji će pokušati postići dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i planu za oporavak od posljedica covida-19.
Između ta dva sastanka, Plenković je sudjelovao na videokonferenciji čelnika Europske pučke stranke.
Plenković je rekao da zasad zemlje članice imaju bitno različita stajališta o predloženom paketu o kojemu će se pokušati postići dogovor u sljedeća dva dana.
Podloga za raspravu na samitu je prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.
On je predložio Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine u iznosu od 1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje od prijedloga Komisije, ali je zadržao prijedlog plana za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je predložila Komisija.
Neke zemlje smatraju nizozemsko stajalište neprihvatljivim
Plan oporavka nazvan "EU sljedeće generacije" (NGEU) predložen je u iznosu od 750 milijardi eura - 500 milijardi koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.
Čini se da će pitanje uvjetovanja korištenja sredstava, posebice uvjetovanje poštivanjem načela vladavine prava, biti jedno od najtežih.
Tu je i zahtjev Nizozemske koja traži da odluke o odobravanju nacionalnih planova za oporavak i o isplati sredstava za njihovu provedbu donose sve zemlje članice jednoglasno.
Michel je predložio da se odluke o odobravanju nacionalnih planova donose kvalificiranom većinom, a odluke o isplati sredstava donosila bi Komisija uzimajući u obzir mišljenje država članica.
Čak i neke zemlje iz skupine štedljivih smatraju nizozemsko stajalište neprihvatljivim.
Plenković je, ne imenujući nijednu zemlju, rekao da ima određenih zemalja koje traže da imaju praktički pravo veta na planove drugih zemalja.
"Iz našeg iskustva mislimo da takva ideja nije dobra, ona bi usporavala korištenje sredstava", rekao je Plenković.
Ovo će biti prvi fizički sastanak na vrhu nakon pet mjeseci. Zadnji je bio 20. i 21. veljače i također je bio posvećen Višegodišnjem financijskom okviru, ali tada u bitno drukčijim okolnostima, prije izbijanja pandemije koronavirusa.
Plenković je rekao da se od tada, što se njega osobno i Hrvatske tiče, dogodilo prilično puno stvari: reizbor za predsjednika HDZ-a i pobjeda na parlamentarnim izborima, završeno je predsjedanje Vijećem EU-a, Hrvatska je ušla u ERM II te je dobio mandat za sastavljanje nove vlade.
"S prilično pozamašnom stečevinom u koferu dolazim na novi sastanak Europskog vijeća. Očekujem da svi budu konstruktivni, na razini očekivanja naših građana, bilo u Hrvatskoj, bilo u drugim članicama EU-a", rekao je Plenković.
