Europski proračun bit će u političkom smislu najvažnija tema hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a jer će se odraziti na sve politike europskog bloka 27-orice, izjavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković koji očekuje da se o tom pitanju postigne "odgovarajući kompromis".
Uz već poznata četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja, Europa koja raste i razvija se, Europa koja povezuje te Europa koja je sigurna i utjecajna na globalnoj razini, premijer je u okviru tog rada izdvojio i "konkretne, velike političke teme koje će plijeniti veliku pozornost medija i zahtijevati politički angažman Hrvatske i drugih članica", a među kojima je europski Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027.
"U političkom smislu, VFO je bez ikakve dileme najvažniji dosje kojim će se Hrvatska baviti sljedećih mjeseci", rekao je premijer, istaknuvši da je vremena malo i da se europski proračun mora donijeti ove godine.
45 zakonskih akata
U praksi, pojasnio je, to znači usvajanje 45 različitih zakonskih akata na temelju prijedloga Europske komisije (EK) u suradnji s Europskim vijećem i Europskim parlamentom.
VFO, europski proračun za razdoblje od 2021. do 2027. odrazit će se na sve politike Unije i na financiranje tih politika, kako na poljoprivredu, ruralni razvoj, ribarstvo i kohezijsku politiku, tako i na nove izazove kao što su migracije, pitanje sigurnosti, klimatske promjene ili inovacije.
Prema prijedlogu Komisije Jean-Claudea Junckera iz svibnja 2018., ukupni volumen bi trebao biti na razini 1,114 posto bruto nacionalnog dohotka 27 članica EU-a. Dio članica, desetak najrazvijenijih koji su neto uplatitelji, želi manji proračun, a ostali, koji su neto primatelji, žele i dalje primati odgovarajuća sredstva za kohezijsku politiku i poljoprivredu, dok Europski parlament traži da proračun iznosi 1,3 posto BND-a.
"Kompromis koji se mora pronaći mora naći ravnotežu između inicijalnog prijedloga Komisije, stavova 10 zemalja i onih koji žele veća sredstva te stajališta EP-a", kazao je Plenković.
'Hrvatska ima jasan stav'
Koordinacija pregovora o VFO-u formalno je data predsjedatelju Europskog vijeća Charlesu Michelu koji je u ovom kontekstu neutralniji od bilo koje članice koja predsjeda, a Hrvatska će, rekao je premijer, pomagati da se dođe do odgovarajućeg kompromisa.
Pritom je istaknuo da Hrvatska ovdje "ima jasan i snažan nacionalni interes da od sveukupnog proračuna u idućih sedam godina dobije sredstva koja će rješavati naše prioritete".
"U tom kontekstu, mi želimo nastavak financiranja kohezijske politike, poljoprivredne politike i politike za ruralni razvoj, ali osigurati sredstva i za druge izazove poput pitanja sigurnosti i sprječavanja nezakonitih migracija", rekao je Plenković.
Uvjeren je da će doći do kompromisa koji će Komisiji omogućiti da provede ambiciozne planove i da istovremeno zadrže tradicionalne politike.
"VFO mora biti dobar za cijelu Uniju i voditi brigu o specifičnostima svake pojedine članice", smatra premijer, dodajući da je Hrvatska kao najmlađa članica imala najmanje vremena "loviti korak" s ostatkom EU-a.
Uvjeren je da će Hrvatska moći bolje artikulirati važnost kohezijske i poljoprivredne politike te politike ruralnog razvoja, nužnih za ravnomjeran razvoj većine država članica.
Uvođenje eura
Plenković je na konferenciji za novinare također istaknuo da Hrvatska ima spremnu i strategiju uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.
Idemo postupno korak po korak, rekao je premijer i dodao da smo "kroz tijesan dijalog s Euroskupinom i institucijama pripremili akcijski plan" koji ide uz naš proces ulaska u europski tečajni mehanizam 2 (ERM2).
"Želimo da taj plan dovršimo do kraja našeg predsjedanja i da se tijekom njemačkog predsjedanja omogući odgovarajuća odluka na razini Euroskupine da Hrvatska postane dio ERM2, obaveznog koraka u procesu prihvaćanja eura", kazao je Plenković.
Sastanak na vrhu o zapadnom Balkanu
Jedna od velikih političkih tema hrvatskog predsjedanja biti će i sastanak na vrhu o zapadnom Balkanu u svibnju na isključivo inicijativu Zagreba, a u cilju, kako je rekao premijer, ubrzavanja dinamike.
Želja Hrvatske je, istaknuo je Plenković, da nakon 20 godina od prvog zagrebačkog sastanka, koji je otvorio europsku perspektivu država jugoistoka Europe, "ubrizga politička dinamika odnosa između tih država prema Europskoj uniji".
"Nastojat ćemo u našim konzultacijama prije sastanka na vrhu da se premosti i deblokira ono što nažalost nije odlučeno u listopadu na Vijeću i pronađe način kako da se otvore pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom", rekao je Plenković, dodajući da je to "naš politički cilj u konzultacijama s Komisijom i državama članicama".
Brexit
Politička tema koja će se na dnevnom redu naći već u siječnju je brexit. Plenković očekuje uređeni brexit 31. siječnja, nakon čega Hrvatska ima zadaću da zajedno s Vijećem i EK-om koordinira tijekom veljače prijedlog sveobuhvatnog pregovaračkog okvira za buduće ugovorne odnose.
"To je naša zadaća koju smo već prionuli raditi s (glavnim pregovaračem EU-a za brexit) Michelom Barnierom", rekao je Plenković.
"Predviđeno je da se ti odnosi pregovaraju od 1. veljače pa do konca godine. Idealno je da mi damo svoj doprinos a da se taj proces okonča za vrijeme predsjedanja Njemačke", zaključio je premijer.
Tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom u Zagrebu će se održati 165 događanja i jedan samit te 45 događanja u ostalim gradovima diljem zemlje.
