ZAGREB - Politička stabilnost Vlade i povoljni makroekonomski trendovi pružaju priliku, a nameću i obvezu za provedbu sveobuhvatnih strukturnih i fiskalnih reformi, istaknuo je u četvrtak premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade o prijedlogu proračuna za 2017. godinu.
"Ovaj prijedlog proračuna temeljen je na očekivanju makroekonomskih pokazatelja, uz naglasak na očuvanje fiskalne održivosti te poboljšanje životnog standarda naših građana", kazao je premijer.
Istaknuo je da je hrvatsko gospodarstvo u uzlaznoj putanji, a to se pokazalo i u rastu BDP-a u trećem tromjesečju za 2,9 posto na godišnjoj razini te u rastu izvoza i stope zaposlenosti.
"U srednjoročnom razdoblju očekujemo nastavak pozitivnih kretanja te postupno ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti. Tako u u 2017. godini predviđamo rast BDP-a od 3,2 posto, čemu će pridonijeti i usvojena porezna reforma", rekao je Plenković.
No, napomenuo je i da su, usprkos recentnim pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, još uvijek prisutne određene gospodarske ranjivosti. Podsjetio je da se od siječnja 2014. Hrvatska nalazi u Proceduri prekomjernog manjka (EDP) zbog kojeg je bila obvezna smanjiti deficit na razinu od 2,7 posto BDP-a u 2016.
Naveo je da je Vlada temeljem rebalansa proračuna za tekuću godinu to potvrdila s deficitom od 1,6 posto. Ujedno, kazao je, nastoji se dovesti javni dug na održivu putanju, što po prvi put ove godine potvrđuje i njegovo smanjenje.
"Politička stabilnost Vlade i povoljni makroekonomski trendovi pružaju nam priliku, a nameću i obvezu za provedbu sveobuhvatnih strukturnih i fiskalnih reformi. U tome smislu u razdoblju od 2017-2019. ekonomska politika Vlade i proračun koji je pred nama bit će adresiran na smanjenje strukturnih nedostataka u gospodarstvu te dodatno jačanje pozitivnih gospodarskih kretanja", poručio je Plenković.
Prijedlogom državnog proračuna za 2017. godinu, predviđaju se proračunski prihodi na razini 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.
Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.
Porezni prihodi u 2017. godini projicirani su u iznosu od 72,8 milijardi kuna, a prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna. Prihodi od pomoći, poglavito od sredstava Europske unije, planiraju se na razini 11,2 milijarde kuna, a od imovine na 2,7 milijardi kuna.
U odnosu na ovu godinu, ukupni prihodi u 2017. trebali bi biti viši za 4,5 posto, pri čemu su porezni prihodi planirani na 2,6 posto višoj razini, dok se primjerice za prihode od pomoći očekuje rast viši od 30 posto.
