Božićno druženje premijera Andreja Plenkovića i Diplomatskog zbora akreditiranog u Hrvatskoj prilika je podvući crtu pod diplomatsku godinu.
"U godinama koje su pred nama cilj je da krenemo približavati Hrvatsku onim kriterijiima koju su potrebni za uvođenjem eura kao valute, a vidjeli ste da smo lansirali strategiju za uvođenje eura porije dva mjeseca, kada tome pridodamo i našu želju da budemo dio i šengenskog prostora kao dva krovna cilja naše europske politike i ovo što je Marija rekla o OECD-u kao zadnja organizacija kojoj Hrvatska treba pripadati onda su to tri točke naših ambicija koje su pred nama", izjavio je predsjednik Vlade Plenković.
Od New Yorka preko Rusije do susjedne Slovenije, Srbije i Mađarske. Ondje su ove godine bili i premijer i predsjednica. No, koliko su bivši diplomati koji sada vode državu u diplomaciji bili uspješni?
"Ne možemo po pojedinačnim potezima, reaktivnim potezima hrvatske vanjske politike suditi da postoji iole ozbiljna strategija vanjskopolitičkih odnosa, ne samo sa susjedima nego i vanjskopolitičkih inicijativa", istaknuo je Ivica Maštruko, bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici.
"Bilo je više dobrih namjera negoli dobro obavljenog posla", smatra Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi.
Mnogi bivši diplomati hvale premijerov državnički govor na Općoj skupštini UN-a. No, kako je, uz ostalo, spominjao spor sa Slovenijom premijer Cerar zbog toga je otkazao dolazak u Zagreb u rujnu. A i kad je jučer došao rekao je da "nikakvog pomaka i dalje nema".
I premijer i predsjednica u Budimpešti su s Orbanom razgovarali o sporu INA-MOL. "Jednom kad budemo spremni riješiti se ovog otrovnog pitanja, pitanja koje truje odnose dviju zemalja...", kazao je tada mađarski premijer.
Sve to nakon što je Hrvatska krajem prošle godine izgubila Arbitražu, a krajem ove je Švicarski sud odbio zahtjev za poništenje Arbitraže.
Ruskoj Sberbanci je pak prije nekoliko dana na arbitražnom sudu u Londonu uskračeno pravo žalbe na njegovu raniju odluku o priznavanju 'lexa Agrokor'. Prije toga, nakon desetljeća zatišja u odnosima, u Rusiji je hrvatsku predsjednicu primio sam Putin.
"Recimo posjet predsjednice Moskvi i Sočiju bio je obilježen dobrim namjerama da se unaprijedi ponajprije gospodaraska suradnja između Hrvatske i Rusije, a s druge strane Vlada je u tom trenutku kad je ona bila u Rusiji obavijestila Europsku komisiju da Rusija vodi hibridni rat", ističe Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi.
Uz to premijer uporno staje na stranu Ukrajine i nudi hrvatsko iskustvo u mirnoj reintegraciji. "Koje može poslužiti kao pomoć u naporima međunarodne zajednice u sličnim situacijama, kao što je primjena sporazuma iz Minska u Ukrajini s kojim postoje brojne sličnosti", izjavio je Plenković u rujnu.
Sa Srbijom su se odnosi sredinom godine, kada je predsjednica otišla na Vučićevu inauguraciju, poboljšali.
"Želim da danas bude prekretnica, da bude novi korak u odnosima između Hrvatske i Srbije", izjavila je predsjednica u lipnju. No, nakon ponovnog zaoštravanja najavljeni Vučićev dolazak stopiran.
"Još će puno vode proteći Dunavom prije nego što Hrvatska i Srbija mogu govoriti da su prijateljske države", kazala je Grabar-Kitarović prošli mjesec.
Kraj godine obilježilo je samoubojstvo generala Praljka nakon osuđujuće haaške presude. Državni vrh prvo je izrazito oštro reagirao, a onda, nakon packi iz Europe poručuju da je presuda nepravedna, ali da ju - poštuju.
