Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak, vezano uz obilježavanje 75. obljetnice Bleiburške tragedije, da ćemo samo trezvenim pogledom na traume iz prošlosti i pijetetom prema svakoj žrtvi moći izgraditi uistinu tolerantno društvo.
"Danas, tri četvrt stoljeća kasnije prisjećamo se tog teškog poglavlja hrvatske povijesti te se sjećamo svih žrtava. Za suvremenu Hrvatsku koja je sazdana na slozi i jedinstvu hrvatskog naroda u Domovinskom ratu, to je danas moralna obaveza”, rekao je Plenković na početku Vladine sjednice.
Istaknuo je kako ćemo samo trezvenim pogledom na traume iz prošlosti i pijetetom prema svakoj žrtvi moći izgraditi uistinu tolerantno društvo, a to je bila jedna od glavnih političkih oporuka prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koji je i sam bio sudionik hrvatskog antifašističkog pokreta.
Plenković je podsjetio da je u Zapadnoj Europi pobjeda nad fašizmom prije 75 godina bila je ključna za uspostavu demokratskih poredaka koji su u poratnim godinama krenuli putem pomirenja, gospodarskog oporavka i ujedinjenja, kako bi se Europi donio trajan mir i onemogućio bilo kakav budući sukob.
No, upozorio je, u Srednjoj i Istočnoj Europi kraj Drugog svjetskog rata donio je poraz fašističkog terora i ratnih strahota ali nije donio demokraciju nego novi totalitarizam, tj. komunizam koji je doživio svoj slom tek padom Berlinskog zida.
Plenković je rekao kako je takva sudbina 1945. godine, nakon sloma NDH, snašla i Hrvatsku, koja je još gotovo pola stoljeća bila lišena slobode i demokracije.
Dok je kraj Drugog svjetskog rata u Zapadnoj Europi označio kraj neviđenim ratnim strahotama i fašističkim zločinima, u kojima posebno mjesto ima Holokaust, u Hrvatskoj je svibanj 1945. i sinonim za strašne poratne komunističke zločine.
Odnos prema tom bremenitom i slojevitom razdoblju hrvatske povijesti bolan i traumatičan
Tada su deseci tisuća ljudi, razoružanih vojnika poraženih snaga, ali i velik broj civila koji su bježali od uspostave komunističkog režima, od Bleiburga preko Tezna i duž Križnog puta pobijeni bez suda i zakapani bez groba.
Plenković je istaknuo da se to događalo i nakon službenog završetka Drugog svjetskog rata, a taj masovni zločin, kao i progoni i uhićenja svih tzv. klasnih neprijatelja i neistomišljenika, te represalije prema Katoličkoj crkvi, izazvale su nemir i strah kod velikog djela hrvatskog naroda.
Također, poratni montirani proces protiv blaženog kardinala Alojzija Stepinca, iako je u brojnim navratima glasno ustao protiv svih diskriminacija i osobno spasio brojne Židove i Srbe, dodatno je kompromitirao tadašnju vlast i proklamirana načela pravde, istaknuo je.
Smatra kako je to razlog zašto je danas u Hrvatskoj odnos prema tom bremenitom i slojevitom razdoblju hrvatske povijesti bolan i traumatičan, iako je jasno da je zahvaljujući antifašističkom pokretu i otporu nacizmu Hrvatska iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica.
Plenković je poručio kako je na nama danas da na tim temeljima zajedno gradimo europsku Hrvatsku utemeljenu na demokratskim vrijednostima, da zajedno izgrađujemo društvo u kojem se promiče kultura sjećanja, tolerancija i međusobno poštovanje.
"To prije svega dugujemo sebi, a osobito našim mladima kako bismo staloženim pogledom na prošlost i s optimizmom prema budućnosti, neopterećeni, mogli graditi još bolju Hrvatsku", kazao je Plenković.
Isplata naknada za travanj
Zahvalio je još jednom Krstičeviću "na svemu što je učinio za vladu i sustav domovinske sigurnosti". Još jednom je izrazio sućut smrtno stradalim pilotima.
Pohvalio se da je Vlada mjerama zaštitila radna mjesta i izvijestio da je počela isplata plaća.
''Očekujemo da će za travanj ova mjera obuhvatiti oko 600.000 radnika. Još jednom pokazujemo koliko je vlada izašla u susret privatnom sektoru", rekao je.
Spomenuo je izvješće EBRD-a koja očekuje pad BDP-a za sedam posto, ali i rast za šest posto dogodine.
Ministar Vili Beroš iznio je uobičajeno izvješće o stanju s koronavirusom, kazavši kako je Hrvatska postala sinonim za kvalitetno upravljanje krizama.
''Ostanimo stoga i dalje odgovorni'', kazao je.
Govoreći o brojkama Beroš je kazao da se postotak pozitivnih u odnosu na testirane opet smanjio i sada iznosi 4,54 posto. Jednako tako omjer zaraženih po spolu iznosi 54 posto žene, a 46 posto muškarci. Beroš je dodao da se zbog popuštanja mjera zasad nije pogoršala epidemiološka situacija.
Božinović: Zadovoljni smo nastavkom protuepidemijskih aktivnosti
Nastavljaju se protuepidemijske aktivnosti s kojima u ovom trenutku možemo biti zadovoljni, izvijestio je u četvrtak na sjednici Vlade njen potpredsjednik, ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.
Božinović je kazao da je u razdoblju od 6. do 13. svibnja na području Hrvatske izvršen nadzor i obilazak 58.000 poslovnih subjekata i otvorenih javnih prostora, pri čemu je uočeno 14.000 nepravilnosti. Pritom je precizirao da se najčešće radilo o nepridržavanju epidemioloških mjera vezanih za okupljanje i nekorištenje zaštitne opreme, zbog čega su izrečene mjere usmenog upozorenja.
Govoreći o prometu putnika preko graničnih prijelaza, Božinović je izvijestio da je od 10. do 14. svibnja u Hrvatsku ušlo 68.688 putnika, dok je hrvatski teritorij napustilo 67.272 putnika. Dodao je da je od ranije 55 mobiliziranih objekata karantenskog tipa aktivno njih devet u kojima se trenutno nalazi 44 osobe, od toga 35 hrvatskih državljana.
U proteklih tjedan dana repatrirano je 209 hrvatskih državljana, a od početka pandemije ukupno je repatrirano njih 2285, nadodao je Božinović.
Izvješćujući o pogoršanom epidemiološkom stanju na otoku Braču, Božinović je rekao da su za područje otoka donesene još dvije odluke kojima su ponovno uvedene nužne epidemiološke mjere u trajanju od 14 dana, a kakve u ostalom dijelu Hrvatske ukinute.
Država će plaćati najamninu građanima čiji su objekti nastradali u potresu
Vlada je u četvrtak donijela Odluku o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije i to u iznosu do maksimalno 70 kuna po metru kvadratnom.
Vlasnicima obiteljskih kuća, stanova i zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode u obiteljskim kućama, višestambenim zgradama i stambeno poslovnim zgradama na spomenutim područjima i koje su u preliminarnom pregledu zgrada označene kao N1 (neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja) i N2 (neuporabljivo – zbog oštećenja), te stoga nisu podobne za stanovanje do obnove, financirat će se najamnina za zamjenski stan.
Najamnina će se plaćati vlasnicima koji na području od 20 kilometara od adrese oštećene kuće ili stana nemaju u vlasništvu drugu useljivu kuću ili stan. Apsolutni iznos koji će se financirati ograničen je brojem kvadratnih metara po članu kućanstva i cijenom najma po metru kvadratnom.
Zamjenski stan tako može imati maksimalno 35 četvornih metara površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu iz kućanstva još 10 četvornih metara, ali ne više od površine stana ili kuće u vlasništvu koja nije pogodna za stanovanje. Najamnina će se financirati u iznosu do maksimalno 70 kuna po metru kvadratnom.
"To znači da će se primjerice samcu koji unajmi stan financirati najamnina iz ugovora o najmu, a maksimalno 2.450 kuna mjesečno, što predstavlja najamninu dobivenu množenjem 35 metara kvadratnih i cijene najma u iznosu od 70 kuna po metru kvadratnom, dok će primjerice četveročlana obitelj kojoj se iznajmi stan financirati nekretnina iz ugovora o najmu, a maksimalno 4.550 kuna mjesečno, što predstavlja najamninu dobivenu množenjem 65 metara kvadratnih i cijene najma od 70 kuna po metru kvadratnom", rekao je ministar državne imovine Mario Banožić.
Financiranje najamnine za zamjenski stan osiguravati će se do obnove stana ili kuće, revizije oznake oštećenja iz preliminarnog pregleda zgrada nakon obavljanja hitnih i nužnih radova za popravak zgrada i stanova, osiguravanja adekvatnog smještaja u stanu u vlasništvu Republike Hrvatske ili do 1. rujna 2021. godine, a ovisno o tome koja okolnost prije nastupi.
"Zbog toga se očekuje da će se najkasnije do rujna 2021. godine dio oštećenih stanova i kuća obnoviti na način da nisu oznake N1 ili N2, a i zbog toga što se do navedenoga datuma očekuje završetak gradnje zgrade u vlasništvu RH sa stanovima za smještaj osoba pogođenih potresom", rekao je Banožić.
Dodao je kako se procjenjuje da na do sada 40.535 prijava zahtjeva za pravni pregled zgrada i stanova, na 24 tisuće njih postoji oštećenje.
Inače, do 11. svibnja 2020. godine pregledano je 19.459 zgrada od čega je 1.112 ocijenjeno neupotrebljivima zbog vanjskog utjecaja odnosno oštećenja.
Vlada predviđa da će prosječna cijena najamnine biti 3.500 kuna mjesečno, a financijska sredstva potrebna za provedbu odluke planirana su u iznosu od 52,5 milijuna kuna za razdoblje do 1. rujna 2021. godine.
Sredstva za financiranje najamnina za zamjenske stanove prihvatljiv su trošak koji će Vlada Republike Hrvatske aplicirati na Fond solidarnosti Europske unije.
Potpora realizaciji III. faze projekta razvoja KBC-a Zagreb
Vlada je u četvrtak na sjednici poduprla realizaciju III. faze projekta razvoja Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb i provedbu sanacije oštećenja zgrada KBC-a nastalih prilikom potresa koji su pogodili Zagreb, Zagrebačku županiju i dijelove Krapinsko-zagorske županije.
Realizacija III. faza projekta razvoja KBC-a Zagreb uključuje izgradnju nove građevine na lokaciji Rebro radi objedinjavanje medicinskih i nemedicinskih djelatnosti sa ciljem unaprjeđenja zdravstvene infrastrukture, poboljšanja uvjeta rada, bolje funkcionalnosti i efikasnosti te sanaciju zgrada oštećenih prilikom potresa radi bolje dostupnosti i podizanja kvalitete pružanja zdravstvenih usluga u KBC-u, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.
Vlada je Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo financija i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja zadužila da poduzmu aktivnosti u svrhu realizacije predloženog zaključka.
KBC Zagreb kao središnja nacionalna bolnica ima 1.795 postelja za ležeće pacijente, 435 postelja - stolica za dnevne bolnice na 6 lokacija (Rebro, Jordanovac, Petrova, Šalata, Božidarevićeva i Gundulićeva) te 5.800 zaposlenih.
