"Poštovana obitelji, draga Lea,
S izrazitim sam žaljenjem primio vijest o smrti tvog oca, gospodina Stanka Lasića, znanstvenika, erudita i humanista, kojeg sam osobno poznavao i cijenio. Domovina će ga pamtiti po iznimnome doprinosu hrvatskoj znanstveno-kulturnoj baštini. Brojni objavljeni naslovi s područja hrvatske književne teorije i povijesti svoj su logičan slijed dobili u širenju hrvatske književno-povijesne misli gdje je u predanim angažmanima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i slavističkim katedrama u Francuskoj i Amsterdamu život utkao u proučavanje i promicanje hrvatskoga kulturnog naslijeđa. Hvala mu.
U ime Vlade Republike Hrvatske i moje osobno primite, molim vas, izraze sućuti i dubokoga poštovanja", navodi u brzojavu sućuti premijer Plenković, izvijestila je Vladina Služba za odnose s javnošću.
Posvećen djelima Miroslava Krleže
Književni teoretičar i povjesničar Stanko Lasić rodio se 1927. u Karlovcu, a umro je u četvrtak navečer u Parizu u 91. godini.
Studij jugoslavenskih književnosti i filozofije završio je 1953. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je 1965. doktorirao disertacijom o M. Cihlaru Nehajevu.
Uređivao je časopise "Croatica" (1970.–1977.) i "Književna smotra" (1971.–1975). Bio je pisac velike erudicije, predstavnik tzv. ontološkoga strukturalizma, spoja Hegelove filozofije, francuskog egzistencijalizma i strukturalističke metode. Objavio je više knjiga s područja književne teorije te se bavio mnogim fenomenima hrvatske kulturne i političke povijesti, a 1970. objavio je knjigu "Sukob na književnoj ljevici 1928.-1952.".
Poseban dio njegova opusa čine knjige posvećene djelu i životu Miroslava Krleže. Proučavajući Krležu ostvario je najslojevitiji opus o jednome piscu u hrvatskoj književnoj znanosti.
Stanko Lasić dobitnik godišnje Nagrade Vladimir Nazor za književnost 1970., Nagrade grada Karlovca 2014. te nagrade "Antun Barac" - za književnu znanost; na IV. hrvatskom slavističkom kongresu, 2006. Od 1990. bio je dopisni član Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić u izjavi za medije u petak istaknuo je kako je Akademija s velikom tugom primila vijest o smrti svoga zaslužnoga dopisnog člana HAZU-a Stanka Lasića te da njegov odlazak ostavlja bolnu prazninu u hrvatskoj kulturi.
Kusić podsjeća kako je istaknuti književni teoretičar, povjesničar i memoarist Stanko Lasić svojim tekstovima otvorio novo poglavlje hrvatske znanosti o književnosti i kulturne povijesti, pri čemu se ističu njegova djela "Roman Šenoina doba", "Poetika kriminalističkog romana" i "Sukob na književnoj ljevici".
Vrhunac njegova stvaranja je, ističe, šestosveščana "Krležologija" ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, koja, smatra Kusić, i po širini zahvata i po dubini kritičkih uvida predstavlja nedostižan uzor u analizi opusa jednog hrvatskoga pisca. "Velika je zasluga Stanka Lasića i analiza fenomena hrvatske popularne kulture", napominje predsjednik HAZU i dodaje kako je u tom kontekstu posebno važna njegova revalorizacija do tada zapostavljenog književnog opusa Marije Jurić Zagorke. Po Kusićevim riječima erudit, intelektualac od formata, Stanko Lasić pisao je sa strašću, osebujnim stilom i unoseći sebe u svaki napisani tekst pa njegov odlazak ostavlja bolnu prazninu u hrvatskoj kulturi.
Književni teoretičar i povjesničar Stanko Lasić umro je u četvrtak navečer u Parizu u 91. godini.
