Hrvatska je do sada pronašla 82 posto nestalih osoba iz Domovinskom ratu, a još je 1869 nestalih, njihove obitelji čekaju da pronađemo informacije o tome kakva je sudbina njihovih najmilijih i to je naša obaveza i zadaća, rekao je u nedjelju premijer Andrej Plenković.
Predsjednik Vlade Plenković i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved sudjelovali su danas na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih i na Konferenciji o nestalim osobama u Domovinskom ratu, koja je održana u Kongresnoj dvorani na Zagrebačkom velesajmu.
U izjavi novinarima nakon konferencije Plenković je istaknuo da smo od Domovinskog rata do danas pronašli 82 posto nestalih osoba u Domovinskom ratu što je, kada se gleda usporedba s drugim ratovima i sukobima, izrazito visok postotak.
''No, još je nestalih 1869 ljudi i njihove obitelji čekaju da pronađemo informacije o tome kakva je sudbina njihovih najmilijih. Upravo ta činjenica naša je obaveza i zadaća da to učinimo u razdoblju koje je pred nama'', dodao je.
Hrvatska će prvenstveno od institucija Srbije tražiti potrebne informacije
Najavio je da će prvenstveno od institucija Srbije gdje ima najviše podataka, Hrvatska tražiti kako doći do potrebnih informacija.
Na novinarska pitanja glede posjeta izaslanika srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Gruborima smatra kako je to dobro i da su njegove poruke dio ohrabrujućih signala.
No, istaknuo je kako žele da se ta politička poruka pretvori u konkretna djela - podatke i informacije iz arhiva koji u Srbiji postoje, prije svega vojnih.
Također, da se dobiju podaci od ljudi koji znaju što se dogodilo s primarnim, a potom sekundarnim grobnicama. "Te informacije bile bi zaista dragocjene kako bismo otkrili sudbinu naših nestalih", istaknuo je premijer Plenković.
U listopadu osnovne konture nacionalnog plana oporavka
Upitan, predsjednik Vlade rekao je da će do 15. listopada imati osnovne konture nacionalnog plana oporavka poručivši kako je bilo očekivano da će pad BDP-a u drugom tromjesečju biti od 15,1 posto.
"Ideja je da do 15. listopada imamo osnovne konture toga plana, a nakon toga ćemo u komunikaciji s Europskom komisijom, kao i sve druge države, raditi na detaljima; i usvajanje tih dokumenata trebalo bi biti početkom iduće godine", rekao je Plenković.
Poručio je i da je Vlada na tragu onoga što rade kroz nacionalni program reformi, kroz program konvergencije te kroz program vlade.
Ističe kako je činjenica što je Hrvatska dobila 22 milijarde eura kroz sedam godina, sjajna poluga za snažan gospodarski oporavak već od iduće godine.
Vezano uz pad BDP-a od 15,1 posto u drugom tromjesečju drži kako se radi o očekivanim podacima jer su u prvom kvartalu imali određeni rast, a sada smo imali najveći pad što je logično.
To je posljedica zatvaranja (zbog pandemije Covida-19), rekao je. Podsjetio je i da su postepeno tri puta otvarali zemlju te se pripremili za turističku sezonu.
Napominje da treba pričekati i podatke o trećem kvartalu te vidjeti kako će proći i četvrti.
"Ovo je specifična godina i globalno gledajući ovo je na razni otprilike prosjeka zemalja EU. Za mene tu nema nekih velikih iznenađenja. Ono što je važno - kada se gleda prosjek prvih šest mjeseci, onda smo oko -7,5 posto. Za sada je to sve u okvirima onoga što se očekivalo i provjenjivalo", poručio je premijer Plenković.
Upitan čine li štetu Vladi i stranci podatci koji izlaze u javnost vezano uz HDZ-ovu bivšu državnu tajnicu Josipu Rimac, državne tajnike i dr. te što će poduzeti, poručio je kako podržavaju rad USKOK-a, DORH-a i PNUSKOK-a i svih tijela koja se time bave.
"Oni su u potpunosti neovisni u svom djelovanju. Želimo da te aktivnosti budu temeljite i ukoliko se utvrdi da je netko bio odgovoran - povlačit ćemo i političke poteze", ponovio je Plenković.
Podsjetio je i da je Vlada prošli tjedan razriješila pomoćnika ministra zaštite okoliša i energetike Domagoja Validžića, koji je obuhvaćen najnovijim proširenjem istrage protiv Rimac.
Također, upitan o položaju članice Predsjedništva HDZ-a Gabrijele Žalac koja se spominje u aferi Rimac, rekao je da ima isti stav kao što je to ranije rekao i o aferi Rimac.
Plenković je, na upit novinara, "jako bizarnom" ocijenio izjave predsjednika Zorana Milanovića da je njegov put u Albaniju greškom nazvan privatnim iako je bio službeni, i da je to još usporedio s Plenkovićevim putem u Finsku.
Premijer je naglasio kako se te dvije stvari ne mogu uspoređivati, podsjetivši da - kada su putovali u Helsinki, bili su i na radnom sastanku s finskim premijerom koji nije imao nikakve veze sa kongresom Europske pučke stranke (EPP).
Dodao je i da su svi premijeri, kada su došli na kongres EPP-a u Zagreb, imali sastanke s njim kao premijerom. "Te dvije stvari ne bih uspoređivao, a on neka sam objašnjava gradaciju državnog posjeta, službenog posjeta, radnog posjeta i jednog ljetnog prijateljskog susreta", poručio je.
Upitan je li s ministrom zdravstva Vili Berošem razgovarao o snimljenom razgovoru njega i zamjenice ravnatelja KBC Sestre Milosrdnice Dijanom Zadravec, Plenković je odgovorio kako je o tome čitao u medijima.
Ocijenio je 'dosta neuobičajenim i bizarnim da se tako nešto uopće snima, a potom da još i izlazi van'.
Poručio je kako je bitno da se u toj bolnici ponovi natječaj i izabere novo vodstvo. "To je jedino što me zanima", zaključio je premijer Plenković. Dodao je da s ministrom Berošem nije razgovarao o tome jer su imali važnijih tema.
