Premijer Andrej Plenković danas se uvodno na sjednici Vlade osvrnuo na jučerašnju jednoglasno prihvaćanje ulaska Hrvatske u šengenski prostor ponovivši da ćemo time ući u najveći prostor slobodnog kretanja na svijetu.
"To znači da smo mi unutar 420 milijuna ljudi, državljana članica šengenskog prostora, koji uživaju slobodu kretanja", rekao je. Zahvalio se partnerima u EU na potpori, ponovio da je bio proces u kojem je uvjet za ulazak bio ispunjavanje 281 kriterija te osam poglavlja šengenskog aquia.
"Ovo je velika godina isporuke realizacija strateških ciljeva i izbornog programa Vlade, višegodišnjih napora Hrvatske da ostvari ciljeve dublje integracije. Realizirali smo povezanost hrvatskog teritorija, Pelješki most vezan je za članstvu u EU jer smo veliki dio sredstava - 357 milijuna od 520 milijuna, dobili iz EU. Realizirali smo povezanost hrvatskoj teritorija. To je najsuverenističkiji potez koji može jedna vlada učiniti, to je ono što smo napravili s Pelješkim mostom", rekao je Plenković.
Ponovio je da se uvodi euro 1. siječnja. "To je drugi strateški cilj, bolje zaštićeni u globalnim krizama, manje izloženi. Samo je 20 zemalja u europodručju", rekao je.
Nastavio je da se ulaskom u Schengen omogućuje građanima slobodno kretanje bez kontrola, bez sati čekanja na granicama, jednostavnija putovanja. "Zračne luke stupaju na snagu 26. ožujka zbog promjene zimskog na ljetni red letenja. Brže, jeftinije i lakše kretanje roba i ljudi. Snažan je to poticaj turizmu. To će biti posebno važno i to se vidi u izjava turizma. Veliki dio hrvatske je autodestinacija, a šengenski prostor znači da ćete lakše i brže doći na odmor. A Hrvatska je za mnoge zemlje Schengena to jest", istaknuo je.
Iznio je i konkretne brojeve - 80 posto hrvatske trgovinske robne razmjene odnosi se na zemlje šengenskog prostora, 75 posto turista u Hrvatsku odlaze iz tog prostora. "Ta puna integracija, praktički već uključenost Hrvatske najbolje se manifestira brojem - samo 15 zemlja svijeta su i u NATO-u, u Europskoj uniji, u europodručju i Schengenu. I među njima je Hrvatska i to samo tri desetljeća nakon što smo ostvarili slobodu, demokraciju, međunarodno priznanje. To ne bi bilo moguće bez hrabrosti branitelja", rekao je Plenković.
Uložili izjavu
Osvrnuo se i na jučerašnju zatvorenu sjednicu Vlade, razlog je bila Slovenija. "Ona nas je podržala u ulasku u šengenski prostor i na tome im zahvaljujemo, slovenskom premijeru Golobu, no uložila izjavu koja se tiče arbitraže. Mi smo uložili svoju izjavu i ponovili stajališta da smo se jednoglasnom odlukom Sabora iz srpnja 2015. povukli iz arbitražnog postupka zbog materijalnih povreda u arbitraži, ali da smo spremni za nastavak bilateralnih dijaloga u duhu dobrosusjedstva traćiti rješenja za određivanje granice sa Slovenijom", rekao je Plenković.
Dotaknuo se i drugih tema pa i to da se susreo s predstavnicima udruga osoba s invaliditetom u povodu međunarodnog dana.
"Dogovorili smo dva koraka - prvi da smo taj dan pustili u javno savjetovanje Zakon o osobnoj asistenciji s ciljem da se uputi u Sabor i stupi na snagu 1. srpnja 2023. i da zajedno radimo na Zakonu o inkluzivnom dodatku i da on stupni na snagu 1. siječnja iduće godine", istaknuo je premijer.
Govoreći o Danima regionalnog razvoja EU fondova koji su se održali u Opatiji, rekao je da je Hrvatska u 10 godina više povukla, nego što je uplatila u EU te da smo u "plusu".
'U plusu' smo 68 mld. kuna
"Sredstva su u plusu od 68 milijardi kuna. To je trenutni plus kad se zbroje višegodišnji financijski okvir i instrument EU iduće generacije", istaknuo je premijer.
Podsjetio je da je 25 kilometara autoceste punog profila koridora 5C između Osijeka i Belog Manastira je otvoren, da treba još samo pet kilometara do mađarske granice. "I to će se izgraditi do i idućih izbora i tako je Hrvatska koridorom 5C od Budimpešte do Ploča završila svoj posao te Baranju integrirala u mrežu autocesta, povezala Mađarsku s Hrvatskom i potom s BiH", rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na ograničavanje cijene goriva te podsjetio da je Vlada donijela odluku o snižavanju cijene naftnih derivata. Izrazio je sućut za smrt Pavla Miljavca kao i zahvalnost za sve učinjeno u Domovinskom ratu.
Komentirao je i pad MiG-a: "Dogodila se nesreća očito zbog tehničkog kvara, ali istraga će utvrditi sve razgole. Pao je MiG dvosjed, srećom, oba su pilota preživjela, jedan je na kućnoj njezi, drugi je operiran u bolnici i dobro se oporavlja. Prema protokolima, oni su kad su vidjeli da imaju tehnički problem i avion usmjerili u nenaseljeni dio i time izbjegli negativne posljedice zbog ovog očito kvara."
Ocijenio je dobrim to što su donijeli odluku o kupnji francuskih Rafala.
Piloti se treniraju za Rafale
"Naši piloti se treniraju, infrastruktura se prilagođava i za godinu dana kako bi HRZ doživio potpunu transformaciju, da se jača borbena sposobnost, i sigurnost pilota. MiG ima samo jedan motor, Rafal dva, tako da su puno sigurniji za letanje", istaknuo je.
Nastavio je da se danas iz Washingtona vraća ministar Primorac koji je bio u SAD-u kako bi potpisao Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanju porezne utaje u odnosu na porez na dohodak. "To je ogroman iskorak i potvrda partnerskih odnosa sa SAD-om. U našem mandatu ukinute su vize, ušli smo u Global Entry program i sada riješili konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezovanja", istaknuo je.
Vatreni daju 'fantastične doživljaje'
Čestitao je nogometašima na plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva. "Veliko je očekivanje od ove utakmice, želimo sreću reprezentaciji koja nam je dva svjetska prvenstva priredila fantastične doživljaje", rekao je premijer.
Najavio je usvajanje izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se povećavamo iznos materijalni prava pojedinih skupina sa 70 posto proračunske osnovice na 125 posto, a to konkretno znači povećanje s 2328 na 4157 kuna.
O prijedlogu uvođenja poreza na ekstraprofit još jednom je podcrtao da je to " doprinos solidarnosti onih koji imaju najviše u krizi prema onima koji idu koji imanju najmanje."
O porezu na ekstraprofit
"Sva sredstva do lipe transferirat će se najranjivijima, ovo je trenutak za solidarnost, za držanje socijalne kohezije. To nije kazna, nego solidarni doprinos. Vjerujemo da smo našli primjeren način kako da se zakon usvoji i realizira tijekom iduće godine. On je jednokratan, Vlada je usmjerena na porezno rasterećenje. Ovo je specifičan porez u kontekstu inflacijskih pritisaka i jačanja državne solidarnosti", ocijenio je.
