Predsjednik Vlade Andrej Plenković održava sastanak sa svim županima, gradonačelnikom Grada Zagreba, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.
Glavne teme su će okvir za nastavak partnerstva i suradnje Vlade s jedinicama lokalne i područne samouprave, prioriteti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te novog višegodišnjeg financijskog okvira, daljnja dinamika procesa cijepljenja kao i pripreme za turističku sezonu.
Kolektivni imunitet
"Kriza je do sada stajala Hrvatsku 32 milijarde kuna… To je 20 posto državnog proračuna. Cijeli svijet je kao i Hrvatska imao covid. Ono što drugi nisu imali, a mi jesmo, dva su razorna potresa. Procijenjena šteta, ovog u Zagrebu i onog na Banovini je 128 milijardi kuna", kazao je Andrej Plenković uvodno.
Pozvao je potom župane i gradonačelnika Zagreba da učine što god je u njihovoj moći da se i na lokalnoj razini učini maksimalan trud da se što više građana cijepi protiv covida-19 kako bi se što prije dostigao kolektivni imunitet:
"U Hrvatskoj ima toliko cjepiva da, u ovom trenutku, čini mi se da je razlika između utrošenih doza i onih koje su došle u Hrvatsku, je oko 500.000. Ako sam pogriješio, ispravit će me ministar Beroš."
Opada interes za cijepljenjem
Rekao je da Zagreb prednjači u brzini cijepljenja i dodao: "Hrvatska je na 39,8 posto procijepljenosti prvom dozom. A ukupno na 17,2." Upozorio je na opadanje interesa za cijepljenjem.
Ambicija je do 30. lipnja doći na 50 do 55 posto cijepljenih prvom dozom. Premijer misli da je to realno, a to, rekao je, podrazumijeva cijepljenje još 300 i nešto tisuća ljudi.
"To je dohvatljivo. No, ono što primjećujemo je opadanje interesa za cijepljenje na dnevnoj bazi. To je očito. Dio građana se ne želi cijepiti, dio misli da je pandemija gotova. No prave zaštite od korone osim cijepljenja nema", poručio je Plenković.
Četiri glavna cilja
Osim toga govorio je o načelima suradnje centralne i lokalnih vlasti u Hrvatskoj, sustavan dijalog, projektnu suradnju, ukratko je podsjetio na aktualnosti u najvećim potezima centralne vlasti, poput nabavke borbenih aviona Rafale, naveo je Nacionalni plan oporavka i otpornosti i razne okvire i fondove iz EU-a, te sveopće stanje u zemlji.
"Novaca za potrošiti u narednih 10 godina imamo jako puno i da bismo to napravili, važno je da državna i lokalna razina, kao i lokalni sektor budu u sinergiji", kazao je.
Predstavljajući planove Vlade u iduće tri godine, izdvojio je četiri cilja: otvorenje Pelješkog mosta iduće godine, ulazak u Schengenski prostor 2022., u eurozonu 2023 te nabavu borbenih aviona.
"To su četiri ključne stvari i teme koje će, uz obnovu od potresa i gospodarski rast, obilježiti nadolazeće godine", poručio je Plenković.
