Sindikalna inicijativa "67 je previše" započela je prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina i vladajućima to nije ni najmanje dobro sjelo, što nije teško shvatiti, a kao opravdanje za odluku koju bi građani mogli propitivati kroz referendum, naveli su poteze bivše vlasti.
"Pomicanje dobne granice na 67 godina za odlazak u mirovinu postoji iz vremena zakonskih izmjena SDP-ove vlade. Tada ovi sindikalni čelnici nisu pokrenuli referendum i prikupljanje potpisa. Očito su s time bili zadovoljni", komentirao je premijer Andrej Plenković inicijativu pa izrekao polovičnu istinu.
Ili polovičnu laž.
Naime, istina jest da se SDP-ova vlada odlučila pomaknuti granicu za mirovinu i najveći zagovaratelj za to bio je njen ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. No, nije istina da sindikalni čelnici nisu prijetili referendumom, odnosno, reakcijom.
"Mirovinski i zdravstveni sustav pripadaju samim temeljima socijalne države, države uopće i sve promjene koje se u njima rade nose i kratkoročne i dugoročne posljedice za građane. Zbog toga te promjene moraju biti društveno raspravljene i duboko promišljene", u otvorenom pismu Nezavisni hrvatski sindikati obratili su se tadašnjem ministru.
Svejedno, on nije odstupao i nastavio je "gurati" odluku o duljem radnom vijeku. Što su u samom začetku njegovi stranački kolege i koalicijski partneri podupirali.
"Svi rođeni 1964. godine i kasnije u punu će starosnu mirovinu sa 67 godina. Mi smo zemlja koja stari i s druge strane ulazimo u tržište rada puno kasnije, produžuje nam se životni vijek. Europske su zemlje sve produžile vijek za odlazak u mirovinu, to moramo i mi napraviti", izjavio je Mrsić u jeku pokušaja da uvede promjenu.
Ipak, nakon negativnih reakcija njegovi su stranački kolege i koalicijski partneri "okrenuli ploču". Tadašnji premijer Zoran Milanović s krajem 2013. davao je podršku Mirandu Mrsiću, da bi u lipnju 2014. otvoreno rekao da bi odlazak sa 67 godina u mirovinu značio da će neki raditi do smrti. Istu je priču imao i Ivo Josipović, u ono vrijeme hrvatski predsjednik. No, treba znati da je 2014. bila godina kampanje za predsjedničke izbore i uvertira u kampanju za parlamentarne izbore.
Kako god bilo, Mrsić je postavio temelje za ono što njegov nasljednik Marko Pavić pokušava izvesti. No, neistina je da revolt nije postojao i u ono vrijeme, kako tvrdi premijer Plenković. Samo je tadašnja vlast na vrijeme "stisnula kočnicu" i potrebe za eventualnim referendumom nije bilo. A sad se on čini kao jedini način sprečavanja produljenja radnog vijeka na 67 godina i Vladi preostaje vidjeti kako narod "diše". Ukoliko referendum ne prođe, bit će joj to dobar znak uoči predsjedničkih, lokalnih i parlamentarnih izbora, ali ako prođe... Ne bi čudilo da Plenković ostavi Pavića na vjetrometini kao onomad Milanović Mrsića.
