Hrvatski premijer AndrejPlenković izrazio je zadovoljstvo što je nakon odluke političke skupštine Europske pučke stranke (EPP) i na njezinu summitu u četvrtak u Bruxellesu data potpora da se izborni kongres te stranačke obitelji 2019. godine održi u Hrvatskoj.
"Još jednom je potvrđena potpora da se izborni, statutorni summit EPP-a, na inicijativu HDZ-a održi u Hrvatskoj 2019. godine. To će biti najveći politički skup ikad, očekujemo preko dvije tisuće ljudi i sve lidere naših sestrinskih stranaka", izjavio je Plenković po dolasku na summit EU-a, a nakon završetka pripremnog summita EPP-a.
Sve europske stranačke grupacije prije summita EU-a održavaju pripremne sastanke kako bi iskoordinirali svoja stajališta za summit. Čelnici zemalja članica Europske unije u četvrtak i petak u Bruxellesu će na svom zadnjem ovogodišnjem summitu razgovarati o Brexitu, migracijama, obrambenoj politici, reformi eurozone.
U petak ujutro održava se summit eurozone u proširenom sastavu, na kojem sudjeluju sve članice osim Velike Britanije.
Prvi summit eurozone
"Ono što je posebno važno za nas, sutra po prvi put sudjelujem kao predsjednik vlade na sumitu eurozone u kontekstu strategije koju smo predstavili prije nekoliko tjedana, zajedno s HNB-om", rekao je Plenković dodajući da će to biti prigoda da predstavi hrvatske strategiju uvođenja eura, koja uključuje široku javnu raspravu i ispunjavanje maastrichtskih kriterija za članstvo u eurozoni.
Jedna od tema summita koja predstavlja najveći kamen razdora među članicama bit će pitanja migracija i politika azila.
"Što se Hrvatske tiče za nas je ključno europsko načelo solidarnosti. Ono je temelj cijelog europskog projekta i mora se preliti i na važnu temu migracija", rekao je Plenković, dodajući da u pristupu prema tome pitanju postoje dvije škole mišljenja.
Jedna se usredotočuje na to kako bolje upravljati migracijama, učiniti ih održivim i zakonitim prema međunarodnim i europskim propisima, a druga je kako taj proces zaustaviti u cjelosti.
"U svakom slučaju Hrvatska svoje obveze u pogledu premještanja i preseljenja izbjeglica ispunjava", rekao je Plenković.
U Schengen do 2019.
U tom kontektsu, dodao je Plenković, važno je nastaviti ispunjavati kriterije za ulazak u schengenski prostor. Izrazio je zadovoljstvo raspravom o proširenju Schengena održanom u srijedu u Europskom parlamentu i izlaganjem povjerenika za unutarnje poslove i migracija DimitrisaAvramopoulosa te zahvalio hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu koji su bili vrlo angažirani. Ponovio je kako je cilj ući u schengenski prostor 2019. godine prije nego što Hrvatska preuzme rotirajuće predsjedništvo EU-a u prvoj polovici 2020.
Na summitu će se u četvrtak kratkom svečanošću obilježiti uspostava novog europskog obrambenog stupa, Stalne strukturirane suradnje (PESCO). Uspostava PESCO-a ključni je korak prema obrambenoj uniji. Zemlje članice koje to žele i hoće moći će pojačano surađivati u razvoju zajedničkih obrambenih kapaciteta, ulagati u zajedničke projekte i jačati pripravnost svojih oružanih snaga. Uključeno je 25 država članica, a izvan toga ostaju Velika Britanija, Danska i Malta.
Suradnja će početi sa 17 konkretnih projekata, koji uključuju uspostavu sanitetske postrojbe, logističkog centra, centra za misije obuke i razvoj zajedničkih standarda za vojnu radijsku komunikaciju. Hrvatska sudjeluje u pet takvih projekata.
"Mi se želimo u prvoj fazi orijentirati na pomoć u prirodnim katastrofama, na razmjestivost snaga, vojnu mobilnost, na kibernetičku sigurnost. To su područja u prvoj fazi koja će danas predstaviti na Europskom vijeću", rekao je Plenković.
