Hrvatska je iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu nakon potresa dobila pet milijardi kuna, koje treba iskoristiti najkasnije do lipnja. Od tog iznosa 2,2 milijarde predviđene su za obnovu Zagreba. Gradske su vlasti dosad prijavile projekte u vrijednosti od 1,8 milijardi kuna.
"Sad smo došli na 1,836 milijardi kuna prijavljenih projekata, a 719 milijuna kuna je ugovoreno, što je nekoliko puta više nego kad smo došli na vlast prije šest mjeseci, jer se projekti nisu na vrijeme prijavili. Ono što je dobra stvar za Zagreb u odnosu na državne projekte jest to da je dobar dio projekata već bio u procesu, a da novac nije ni povučen. Na svu sreću, novac možemo povući retroaktivno jer su projekti već debelo u tijeku ili su već završeni", objasnio je prošlog tjedna gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Neopravdane kritike HDZ-a
No, nedugo zatim se oglasio i šef saborskog Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, zapitavši se što je to Možemo! učinio za obnvou metropole "da ima kredit tražiti ostavku resornog ministra graditeljstva Darka Horvata", zajedno s ostatkom oporbe. Uobičajeni je to politički folklor napada HDZ-a na zagrebačku vlast zbog toga što oni, eto, nakon Tomaševićeve pobjede na lokalnim izborima, nemaju svoje prste u zagrebačkom proračunu, koji je najveći lokalni budžet u Hrvatskoj. Jasno je, naime, da brojke ne idu u prilog Bačićevim tezama, piše Novi list.
Naime, sredinom prošle godine, otprilike u vrijeme primopredaje vlasti, zagrebački su vlastodršci ugovorili svega 137 milijuna kuna projekata. Sad je ugovoreno 719 milijuna kuna. Tada je bilo prijavljeno svega 479 milijuna kuna projekata, a ta cifra sad premašuje 1,8 milijardi.
Tomašević je tada upozorio i da je bivša vlast nerealno procijenila štetu od potresa, pa je Vladi predložio da alocira dio sredstava na druga ministarstva, kako bi se novac iz EU-a zaista i iskoristio. Naime, u ingerenciji gradskih vlasti je uglavnom obnova škola i vrtića, jer je Grad Zagreb njihov osnivač. Stoga je razumljivo preusmjeravanje projekata za obnovu oštećenih javnih ustanova koje su u državnoj nadležnosti, poput recimo, muzeja.
Horvatovo usko grlo
Ali, poseban su problem kuće i stambene zgrade u privatnom vlasništvu. One su u ingerenciji Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva, koje je ranije označeno kao "usko grlo" u zaprimanju zahtjeva za obnovu. Obnova tih objekata se ne financira europskim novcem.
Država se našla u problemu i zato što kasni s povlačenjem novca za objekte javne nabave, što ju je dovelo u vremenski škripac. To je opravdano podiglo buru u javnosti, ali i nervozu saborske većine i ministara kojih se to direktno tiče. Od pet milijardi, država je iskoristila tek 120 milijuna kuna.
Sol na ranu vladajućima Tomašević je posuo prošloga tjedna, kad su predstavili prvu školu u Zagrebu koja je u završnoj fazi konstrukcijske obnove. Riječ je o Osnovnoj školi Miroslava Krleže, jednoj od 13 školskih ustanova koje se obnavljaju po protupotresnim i energetski učinkovitim standardima. Riječ je o zgradi staroj više od 140 godina, koja je preživjela i potres iz 1880. U nju je uloženo 80 milijuna kuna, od čega pola ide iz Fonda solidarnosti EU-a, a pola iz Nacionalnog fonda za oporavak i otpornost. Tomaševićev zamjenik, Luka Korlaet, također je najavio obnovu još devet škola do kraja ove godine.
