Piratsku sranku u Hrvatskoj čine ljudi čiji je prosjek godina od 25 do 35. Većinom su to visokoobrazovani ljudi tehnološkog usmjerenja direktnodemokratski osviješteni i koji izbjegavaju bilo kakvo određivanje prema trenutnom političkom sustavu. Piratska stranka u Hrvatskoj vodi se najvećim dijelom međunarodnim uputama i smjernicama zadanima Deklaracijom iz Uppsale, a koje su dio politike svih piratskih stranaka.
Središnja pitanja Uppsala deklaracije su, među ostalim, reforma autorskih prava i smanjenje trajanja zaštite autorskih prava, reforma zakona o patentima, posebno navodeći da patenti životnog vijeka (uključujući patente na sjemenkama i na genima) i softwareu ne bi trebali biti dopušteni, zatim jačanje građanskih prava, transparentna vlada, brzo i pravedno suđenje te sloboda govora i proširenje prava na anonimnost u komunikaciji.
'Za što se zalažemo...'
"Piratska stranka u Hrvatskoj nastala je kada su u Hrvatskoj osnovane dvije Piratske stranke u isto vrijeme - u Zagrebu i u Rijeci. Te su se dvije skupine spojile i dogovorile da će ići na zajedničko osnivanje jer zalažu se za iste ideje. U travnju 2012. odobreno je osnivanje stranke", priča za Danas.hr Ivan Ožvatić, glavni tajnik i član Upravnog odbora Piratske stranke.
"Program stranke kod nas je malo prilagođen našoj situaciji. Svodi se uglavnom na prilagodbu autorskih i srodnih prava trenutnoj situaciji u svijetu, promjenama u patentnom i intelektualnom vlasništvu u smislu da se smanje ograničenja za koja smatramo da su prevelika. Tu su i ljudska prava, pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Za primjer možemo uzeti i nadzorne kamere koje su u Zagrebu postavljene bez javne rasprave o tome, a kojima se omogućava nadgledanje ljudi, a da građani toga nisu uopće svjesni. Zalažemo se i za prelazak na formate otvorenog koda, odnosno otvorene formate koje bi svatko mogao koristiti", objašnjava nam Ožvatić.
Za primjer nam daje natječaj objavljen prije dva dana za kupnju Microsoftovih licenci na koje država namjera potrošiti gotovo 200 milijuna kuna. "München je, s druge strane, nedavno prešao na otvoreni kod u svojoj javnoj upravi i time uštedio 20-ak milijuna eura", upozorava član vodstva Piratske stranke.
ZAMP je loše, netransparentno rješenje
Po pitanju zaštite autorskih prava, Ožvatića smo pitali što misli o ZAMP-u. "ZAMP je dosta loše rješenje zaštite autorskih prava. Ono, kao prvo, nije ni u najmanju ruku transparentno, a uspio je ozakoniti pomalo sumnjive namete građanima na način da za svaki medij koji kupite ZAMP-u plaćate određenu naknadu jer se a priori smatra da ćete vi taj medij koristiti za dijeljenje i korištenje piratskih sadržaja. Radi se o tome da se građane RH unaprijed proglašava kriminalcima. Naplata koja se provodi izrazito je netransparentna jer se sa svakim posebno dogovara kolika će biti naknada što po našem mišljenju nije regularno", kaže nam Ožvatić.
Pitali smo ga i kako bi Piratska stranka riješila pitanje financiranja internetskih news portala. "Još uvijek nemamo striktnu viziju o tome kako bi to bilo riješeno. Postoje neka rješenja prema kojima bi država ili velike tehnološke kompanije izdvajale dio sredstava u fondove putem kojih bi se financirali novi mediji, a rješenje bi moglo biti i u tome da se od pretplate, koja se sada plaća isključivo za HRT, dio novca usmjeri za podršku novim medijima.
E-odlučivanje i participacija građana
Ono što mi možemo ponuditi jest mogućnost da ljudi sami sudjeluju u donošenju odluka o tome i to putem sustava internetskog e-odlučivanja, na način da svaka osoba ima svoj digitalni potpis, što se u Hrvatskoj kroz neko vrijeme tek mora provesti. Na taj način svaka bi osoba mogla putem interneta dati svoje mišljenje o nekom zakonu, prijedlogu zakona, i tako dalje. To bi bio pomak prema jednoj modernijoj demokraciji koja bi bila najbolje rješenje za sve te probleme", ističe Ožvatić.
Piratska stranka planira izaći i na lokalne izbore, i to za sada u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Slavonskom Brodu, te na izbore za Europski parlament. Rade i na organiziranju Piratske stranke Europske unije - PPEU - a slijedom toga, u Zagrebu u ožujku u organizaciji s ostalim piratskim europskim strankama imaju konferenciju.
Sve je krenulo iz Švedske
Inače, švedska Piratska stranka prva je piratska stranka osnovana u Europi, 1. siječnja 2006. godine, pod vodstvom Rickarda Falkvingea. Njezino ime izvedeno je od Piratbyran, organizacije koja se protivi intelektualnom vlasništvu. Članovi Piratbyrana su ranije osnovali BitTorrent stranicu The Pirate Bay. Grupa je odabrala "piratsku" oznaku, koja je bila upotrebljena od strane medija i filmske industrije u kampanjama protiv kršenja autorskih prava, kao pokušaj izbjegavanja negativnog značenja te riječi.
Stranke u drugim zemljama, kao Piratska stranka Austrije (osnovana u srpnju 2006.) i Piratska stranka Njemačke (rujan 2006.), inspirirane su švedskim primjerom. U listopadu 2006. Piratske Internacionalne Stranke osnovane su kao krovna organizacija. U izborima Europskog Parlamenta 2009. švedska Piratska stranka je primila 7,1 posto glasova, osvojivši dva mjesta i postižući prvo veliko dostignuće Piratske stranke u izborima. Njemačka Piratska stranka je uspjela osvojiti 8,9 posto glasova u Berlinskom izboru 2011.
