Prvo sezam, onda mueslli, sladoled, kava i čokolada - samo ove godine povuklo se 68 proizvoda zbog opasnog pesticida
Sladoled na štapiću s preljevom od maline, Vaganski mozzarella
štapići, potom čokolada s kurkumom, đumbirom i limunom, minerali
s narančom, ali i vrhnje za kuhanje te bio kurkuma…
Etilen-oksid inače je bezbojan, otrovan i zapaljiv plin koji uništava bakterije, plijesni i gljivice, ali je na crvenoj listi EU te su ga zabranili 2015. Također, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj ne postoje pisani tragovi da se koristio zadnjih 20 godina.
Otkud onda taj pesticid u hrani koja se prodaje na našim policama i diljem Europe?
Do kraja 2020. godine preko RASFF sistema, a to je sistem EU za žurno obavještavanje o opasnim prehrambenim proizvodima, Hrvatska je dobila 20 obavijesti o kontaminiranim sjemenkama.
„Pojedini proizvodi sa spornim sjemenke sezama kao što su, na primjer, Muesli, granola, grickalice sa sezamom… također su povučeni zbog mjera predostrožnosti, iako nije dokazano da proizvod prekoračuje maksimalno dozvoljenu količine etilen-oksida“, navode iz Državnog inspektorata.
Naša granična inspekcija stvar je shvatila ozbiljno i počela kontrolirati pošiljke sezama koje nam stižu. Na analizu su poslali 35 uzoraka iz pošiljki i samo u jednom su dokazali etilen-oksid, koji bi bio potencijalna opasnost za ljude. Zbog sezama su se pod povećalom našli i drugi proizvodi te je inspekcija otkrila i pošiljke proizvoda "Sezam&slanutak paste" te "Humus namaza" s previše etilen-oksida. Povukli su ih tržišta.
Nakon izbijanja problema, EU naredila je da svaka pošiljka sezama
iz Indije mora imati prateći dokument, kojim potvrđuju da su
proveli analizu u certificiranim nadležnim tijelima
zemlje koja izvozi sezam, a svaka pošiljka sezama se otada i
službeno uzima na analizu.
No slučaj je nakon sezama dalje eskalirao. Sredinom ove godine na razini EU utvrdili su da se nedozvoljeni etilen-oksid javlja i u prehrambenim aditivima i to u aditivu E410, odnosno brašnu sjemenke rogača. Iz Državnog inspektorata potvrđuju da je tada veliki broj obavijesti pristiglo u RASFF sistem te su se s tržišta neprestano povlačili proizvodi. Čak je u srpnju ove godine sazvan i sastanak kriznih koordinatora kako bi se dogovorilo brzo djelovanje i povlačenje proizvoda sa spornim aditivom i njemu sličnim aditivima koji su kontaminirani spornim pesticidom.
I naša je inspekcija tijekom kolovoza ove godine krenula u akciju i kontrolu uvoznika spornih aditiva, kao i u nadzor onih koji iste aditive proizvode u Hrvatskoj. U pet inspekcijskih nadzora uzeli su deset uzoraka na analizu i sve je, na sreću, bilo u redu.
No koliko je toga bilo na našem tržištu, koliko se proizvoda s
pesticidom prodalo, a koliko na kraju povuklo s tržišta, nema
službenih podataka.
„Zbog povlačenja velikog broja sladoleda i mliječnih proizvoda u
kojima je korišten aditiv E 410 i u kojem je utvrđena povećana
količina etilen oksida, veterinarska inspekcija provela je
nadzore i uzorkovanje uzorka smjesa/pripravaka za proizvodnju
sladoleda koje sadrže sporan aditiv. Svi zaprimljeni nalazi
odgovarali su zahtjevima o maksimalnim razinama ostataka
pesticida“, navode u inspektoratu. Navode da su se proizvodi
često povlačili i radi predostrožnosti, a mnogi proizvođači radi
samokontrole.
No u zemljama kao što je Indija i dalje se koristi, prije svega za suzbijanje štetočina, a kod sezama ga koriste za suzbijanje Salmonele. Zanimljivo je da u Nizozemskoj proizvode s ovim pesticidom čak spaljuju i ne koriste ih kao gnojivo, toliko od njega zaziru.
Iz Ministarstva poljoprivrede odgovorili su kako posljednjih 20
godina ne postoji pisani trag da se etilen-oksid koristio u
Hrvatskoj kao pesticid, a isto tako ni u Europskoj uniji.
„U Hrvatskoj ne postoji poseban monitoring Ministarstva poljoprivrede kojim se prati rasprostranjenost samo etilen-oksida, nego se u sklopu Nacionalnog programa praćenja (monitoringa) ostataka pesticida u i na hrani u 2021. godini, između ostalog utvrđuje i prisutnost etilen-oksid u sjemenkama sezama“, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede. Za 2021. godinu predviđeno je uzimanje 15 uzoraka u pet gradova, što je veliki korak naprijed s obzirom na to da se do 2021. godine nisu provodile analize za etilen-oksid“, odgovorili su iz Ministarstva.
Tako je lani u sklopu monitoringa pesticida u hrani analizirano
311 uzoraka, a ove godine planira se analizirati 550 uzorka i za
to se osiguralo 1,2 milijuna.
„Valja istaknuti kako konzumacija hrane, koja sadrži etilen-oksid ne predstavlja akutni rizik za zdravlje, ali postoji povećan rizik ako se hrana, kontaminirana ovom aktivnom tvari, konzumira kroz duže vrijeme“ odgovorili su iz HAPIH-a.
Ipak, navode i to da su studije na eksperimentalnim životinjama dokazale da etilen-oksid može imati potencijalno kancerogeno, mutageno i genotoksično djelovanje. EU ga je zabranila 2015. godine i Unija ima jedne od najstrožih zakona koji se tiču sigurnosti hrane, pa tako i pesticida koji se u drugim zemljama i dalje koriste. Iz HAPIH-a potvrđuju da je većina proizvoda, u kojima je pronađena previsoka koncentracija ovog pesticida, porijeklom iz Indije gdje se etilen-oksid još koristi kao pesticid, a ne samo kao dezinfekcijsko sredstvo medicinske opreme.
403 Forbidden