Stari, novi gradonačelnik Vukovara Ivan Penava smatra da dio problema u tom gradu leži u školstvu jer segregacija djece je više nego očita. Djeca srpske i hrvatske nacionalnosti idu u iste škole, ali u druge razrede i smjene i po drugačijem programu. Stoga kreće u, takozvanu, lokalnu reformu školstva. U školama bi Srbi i Hrvati bili u istim klupama, ali postojala bi i škola samo za srpsku nacionalnu manjinu.
U osnovnim školama u Vukovaru iako u istoj zgradi odvojeni su razredi i smjene djece koja uče na hrvatskom i one koja uče na srpskom jeziku i pismu. Ravnateljica objašnjava, roditelji iz redova manjine sami odlučuju hoće li djeca učiti na hrvatskom ili srpskom. Ako se odluče za srpski, zakon predviđa tri modela, A, B i C.
"U našoj školi roditelji odabiru model A i djeca se školuju na jeziku i pismu nacionalne manjine dakle na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu za sve nastavne predmete", kaže ravnateljica OŠ Dragutin Tadijanović Lidija Miletić.
Objašnjenje Ministarstva obrazovanja
Pojašnjenje Ministarstva obrazovanja koje smo tražili je jasno i kao takvo na snazi, ali i u praksi je i u Vukovaru za 39 posto učenika iz redova manjine.
"Ako ne postoje uvjeti za osnivanje samostalne školske ustanove, odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine obavlja se u razrednom odjelu ili obrazovnoj skupini. Razredni odjel ili obrazovna skupina ustrojavaju se u školskoj ustanovi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine ili školskoj ustanovi s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu", stoji u objašnjenju Ministarstva obrazovanja.
Lokalna reforma osnovnoškolstva
Toga se drži i gradonačelnik Penava pa kreće u takozvanu lokalnu reformu osnovnoškolstva. Postoje, kaže, uvjeti za osnivanje manjinske samostalne škole u koju će roditelji moći slati djecu po želji. Takve škole u Hrvatskoj postoje i za Mađare, Talijane, ali to znači da sadašnji spomenuti modeli u vukovarskim osnovnim školama, od zadnje promjene, ne mogu više funkcionirati na podjelama.
"15 godina je prošlo vrijeme je krajnje da djeca zajedno idu u školu da uče i slušaju nastavu kao u ostatku države, a onda naravno da ako imaju želju, volju, vremena, slušati nacionalne grupe predmeta. Slušati o svom jeziku, kulturi umjetnosti", kaže vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.
Moći će činiti u budućoj manjinskoj školi, koja, kako smatraju neki pripadnici srpske manjine nije loša ideja, no strahuju što će biti sa djecom koja takve škole iz bilo kojeg razloga, udaljenosti ili stigmatiziranosti, neće moći pohađati. Obrazovni sustav u školama koje će biti bez nacionalnog predznaka neće im, strahuju, pružiti dovoljno za očuvanje identiteta.
"Onda se pitam jesam li ja to nešto prespavao u poslednjih nekoliko dana. Je li moguće da se ćirilica uopšte uvodi u upotrebu u Republici Hrvatskoj pa će onda biti moguće obrazovanje u tom modelu u kojem se to predlaže? Moguće da će pesnici tipa Laze Kostića, Desanke Maksimović, Zmaja i drugih uvode u obaveznu literaturu obrazovnog sistema RH. Naučnici i svi oni drugi koji su proterani iz te literature i obrazovnog programa da će se vratiti nazad? Moguće je da je to tako. Ako to jeste tako onda možemo da razgovaramo", kaže gradski vijećnik DSS-a Srđan Milaković.
Promjena već za godinu dana?
No hoće li ideja Ivana Penave produbiti napetosti između Hrvata i Srba u Vukovaru ili pak popraviti odnose? Građani kažu da djeca i od vrtića trebaju ići zajedno, da se druže i zbliže i pozivaju na zejdništvo.
Tema je delikatna. Zahtjeva raspravu i strategiju. Što će biti s nastavnim i tehničkim kadrovima? Morat će se nešto pitati i Ministarstvo. Jer pitanja je puno a ova promjena, čini se da je Penava prelomio, planira se uvesti već za godinu dana.
"Sad ćemo doći vjerojatno do jedne druge apsurdne situacije da će grad Vukovar kao možda prva jedinica lokalne samoupraveto htjeti napraviti i dati manjinsku školu, ali po svim svojim dosadašnjim razgovorima očekujem vrlo žestoko protivljenje ZVO, SNV, SDSS-a. Jer kad govorimo o gradu Vukovaru tu je ipak neka druga matematika. Svodi se na kontrolu ljudi kroz upošljavanja, kroz uključenost ljudi u sustav i onda do borbe za kontrolu tog istog sustava, jer tko kontrolira sustav kontrolira i ljude i glasačku mašineriju", kaže Ivan Penava.
Što je najbolje za djecu, ne zna ni poznata vučedolska golubica, no jedno je sigurno, da može zagugutati, sigurno bi htjela da na duže vrijeme postane poput svoje kolegice – golubice mira.
