U Domovinskom pokretu Miroslava Šore planiraju "ministarstvo sreće", što je dio programa stranke posvećen kvaliteti života. Stoga predlažu “osnivanje određenog državnog tijela”, za čije je ubacivanje u programska načela zaslužna Anita Freimann, članica Domovinskog pokreta te “doktorica sreće”. Freimann je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku doktorirala je ekonomiju sreće i bila je Škori sumentorica na doktorskoj disertaciji, javlja Večernji list.
Kasnije je Miroslav Škoro demantirao tu informaciju, objavivši status na Facebooku.
"Domovinski pokret ne planira povećavati broj ministarstava niti pospješivati daljnje bujanje ionako preglomaznog državnog aparata. Boje nas se pa izmišljaju da ćemo osnivati Ministarstvo sreće. Mi znamo kako ćemo hrvatski narod usrećiti - tako što ćemo smanjiti broj ministarstava i decentralizirati državnu upravu. Zašto neka ministarstva ne bi bila u Slavoniji, a neka u Dalmaciji? I, na kraju, kome bi uopće moglo smetati podizanje kvalitete života i sreća hrvatskoga naroda?"
Freimann je rekla, pisao je Večernji, da je u pitanju spoj ekonomije i psihologije kojim se svjetski ekonomisti bave već više od četrdeset godina. "Ministarstva sreće već postoje, primjerice u Butanu, gdje su odavno shvatili da BDP nije indikator kvalitete života i blagostanja u državi", kaže i dodaje da je osnovna ideja da resor “filtrira i bude neovisan”.
"Konkretno, jedna od glavnih značajki tog tijela, bilo da se ono zvalo ministarstvo sreće ili zadovoljstva, bilo da to na kraju bude agencija, jest da onemogućuje odluke koje smanjuju kvalitetu života", dodaje Anita Freimann.
Pitat će građane za mišljenje
Kao primjer navodi otvaranje tvornica u naseljenim područjima, u kojem slučaju bi se ministarstvo sreće bavilo time koliko su ljudi koji žive u blizini te buduće tvornice uopće sretni time što ona dolazi na njihov teritorij. Naglasak će biti i na edukaciji a imat će ulogu i u podizanju važnosti emocija te sudjelovanju ljudi u civilnom društvu.
"Puls građana bit će najvažniji", ističe Freimann. "Građani će dobiti priliku izražavati svoje mišljenje, odnosno pitat će ih se o politici i inače, ne samo na izborima. To se može, primjerice, putem aplikacija, pogotovo na lokalnim razinama, gdje ljudi jasno mogu izraziti slažu li se s određenim političkim odlukama vlasti ili ne", objašnjava Anita Freimann za Večernji list.
Ako Domovinski pokret pobijedi, Freimann dodaje kako će stalne otvorene javne rasprave te referendumi biti normalni. Osim jesu li zadovoljni politikom, Hrvate bi se pitalo i jesu li sretni s odnosima među ljudima, zaposlenjem, prijateljima. Prije svega Domovinski pokret planira napraviti analizu kvalitete života.
