Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rekao je u srijedu nakon aktualnog prijepodneva u Saboru da je cilj vlade odlazak u mirovinu sa što duljim stažem, prilikom čega će i mirovine biti veće, te je ujedno pozvao sindikate na još jedan razgovor kako bi im bolje objasnili argumente.
Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava pa osim produljenja radnog vijeka do 67. godine života već od 2031. donosi i oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljenja, te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili prijeći u 1. mirovinski stup.
"Pronaći ćemo rješenje, koje ide k tome da će budući umirovljenici imati veću mirovinu"
Na konstataciju da obvezni mirovinski fondovi smatraju da 27 posto dodatka trebaju dobiti svi, a ne samo oni koji prebacuju štednju iz drugog stupa u prvi, Pavić je rekao da je pitanje 27 posto dodataka - pitanje 40 milijardi kuna do 2040. godine.
VEZANE VIJESTI
- Muke po mirovini: RTL-ov prilog o pravnom apsurdu pokrenuo promjene
- Mirovine uskoro rastu, no neki bi umjesto povećanja mogli ostati bez njih!
"Ova Vlada je odgovorna, i ne želi taj dug prebaciti na sljedeće generacije, želimo naći održivi način da to financiramo", rekao je Pavić.
"Pronaći ćemo rješenje, koje ide k tome da će budući umirovljenici imati veću mirovinu, barem jednake onim sadašnjim."
"Efektivno će većina građana raditi do 61. ili 65. godine"
Ministar se osvrnuo i na nezadovoljstvo sindikata koji su prvi sastanak s njim napustili zbog neuvažavanja njihovih prijedloga, od kojih je jedan bio i smanjenje dobi za odlazak u mirovinu.
"Efektivno će većina građana raditi do 61. ili 65. godine zbog postojanja instituta dugotrajnog osiguranika. Prosjek radnog staža je 30 godina, stoga je cilj ove Vlade produljiti to na 40 godina. Oni koji dosegnu staž od 40 godina moći će puno ranije ići u mirovinu", objasnio je Pavić.
"Javno pozivam sindikate da se još jedanput zajedno sjednemo za stol. Vlada ulaže u jačanje sindikata, jer želimo jači socijalni dijalog. Pozivam ih da im još jednom objasnimo argumente", rekao je ministar.
"Cilj ove Vlade je da ljudi koji odlaze u mirovinu, odlaze sa što duljim stažem, kako bi imali time i veće mirovine. Mirovine sigurno neće padati, imamo ekordni rast mirovina ove godine, preko 6 posto", napominje Pavić.
Ministar je odgovorio i na nezadovoljstvo koalicijskog partnera HSLS-a oko reformi gdje još imaju "nekoliko otvorenih pitanja", no zaključuje kako su "usuglasili gotovo cijeli paket, u kojem bi spomenuo i 3 posto rasta minimalne mirovine".
UMFO: I osiguranicima 2. mirovinskog stupa priznati dodatak na mirovinu
Udruga društava za upravljanje mirovinskim i fondovima osiguravajućih društava (UMFO) predložila je da se i osiguranicima drugog stupa prizna pravo na dodatak na mirovinu proporcionalno uplatama obveznih mirovinskih doprinosa te zatražila korekciju limita ulaganja OMF-ova te pozdravila napuštanje usklađivanje mirovina po tzv. švicarskoj formuli.
Priznavanje proporcionalnog prava na dodatak svim osiguranicima koji štede u drugom stupu značilo bi ispravljanje nepravde, odnosno izjednačavanje u pravima svih građana, istaknuo je predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje društva za upravljanje obveznim mirovinskom fondova Dubravko Štimac.
I to tim više što svi građani, uključujući članove drugog stupa uplaćuju i doprinose za sustav međugeneracijske solidarnosti iz kojeg se isplaćuje dodatak na mirovinu, dodao je.
Mislimo kako s obzirom da članovi drugog stupa uplaćuju 75 posto mirovinskih doprinosa u prvi stup imaju pravo na 75 posto dodatka od 27 posto koji primaju osiguranici iz prvog stupa. Pokušavamo naći najbolje i najpravednije rješenje za građane Hrvatske, stabilnost i opstojnost mirovinskog sustava, poručio je Štimac. Prema UMFO izračunima taj bi trošak 2019. iznosio oko 27 milijun kuna, 2020. oko 53 milijuna, 2021. oko 89 te 2022. godine140 milijuna kuna, a tek nakon 2030. bi premašio milijardu kuna, naveo je Štimac.
U vezi s najavom povećanja mirovinskog doprinosa Štimac je rekao kako s rastom ekonomije treba pronaći mogućnost za podizanje doprinosa.
U UMFO-u su uvjereni kako je za dugoročnu održivost mirovinskog sustava ključno ostvariti i stabilan gospodarski rast, a očuvanje drugog mirovinskog stupa i povećana ulaganja obveznih mirovinskih fondova u nacionalno gospodarstvo sigurno mogu uvelike pridonijeti tom rastu. U tom smislu traže da sastavni dio reforme bude korekcija limita ulaganja obveznih mirovinskih fondova te da posljedično tome Vlada oslobodi imovinu i projekte u koje će obvezni mirovinski fondovi moći ulagati i tako još više doprinijeti gospodarskom rastu.
UMFO pozdravlja najavu da se prigodom izračuna i usklađivanja mirovina iz drugog stupa napusti dosadašnji model izračuna po tzv. "švicarskoj formuli“ te da se ubuduće provodi usklađivanje s inflacijom, jer će to, kako očekuju, rezultirati povećanjem mirovina od pet do 10 posto.
Predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Damir Grbavac upozorio je kako se postavlja pitanje održivosti mirovinskog sustava na dugi rok zbog demografske situacije.
Individualizirana kapitalizirana štednja smanjuje opterećenje državnog proračuna sa izdacima za mirovine. Kratkoročni negativni novčani tok možemo kompenzirati kroz ulaganja mirovinskih fondova i određene aktivnosti vezane za privatizaciju zapravo donose puno bolje efekte i za građane i državu. Dajmo svim umirovljenicima, sadašnjim i budućima jednaka prava, konkretno, i pravo na dodatak mirovinu u slučaju primanja kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa, poručio je Grbavac.
Naveo je kako su trendovi da se ide prema nekom načinu individualizirane kapitalizirane štednje i to obvezne kao u značajnom dijelu europskih zemalja pa se tako taj model širi, a ne nestaje. O čestom spominjanju slučaju Poljske koja je potpuno ukinula obvezne mirovinske fondove, Grbavac je rekao kako ta zemlja sad uvodi sustav obveznog učlanjivanja u mirovinski fond po uzoru na zapadne zemlje.