PANDORA PAPERS /

Prva hrvatska priča iz Pandorinih dokumenata: Tko su pravi vlasnici lošinjske Jadranke?

Image
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Jadranku su 2013. godine zapravo preko offshore tvrtki i ruskog fonda preuzeli muški članovi obitelji Perenčević i Krešimir Filipović te su lošinjskog turističkog diva i druge investicije uz pomoć Asiacitija nakon 2015. godine uveli u PNP Trust

4.10.2021.
13:04
Goran Kovacic/PIXSELL
VOYO logo

U luksuznom lošinjskom hotelu s pet zvjezdica, Bellevue, u travnju 2018. godine izbio je požar. Vijest o tom događaju objavio je lokalni portal te je požar uskoro zaboravljen. Belleveue je dio grupacije Jadranka, a o njezinim se stvarnim vlasnicima godinama samo nagađalo.

Portal Oštro tako piše da su u svojoj prvoj istrazi iz globalnog istraživačkog projekta Pandorini dokumenti otkrili kako su stvarni vlasnici lošinjske Jadranke upravo spomenuti požar upotrijebili kao argument za prijenos 3,1 milijun eura dividendi od vlasnika ruske tvrtke Velesstroy do lošinjske Jadranke. Ruski Velesstroy predvodi hrvatski poduzetnik Mihajlo Perenčević te se sumnja da iza preuzimanja Jadranke stoji upravo on.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pandorini dokumenti, dakle, otkrivaju da su iza preuzimanja Jadranke zapravo stajali članovi obitelji Mihajla Perenčevića te njegova suradnika u Velesstroyju Krešimira Filipovića.

Sve ostaje u obitelji...

Analizirajući tako više od 1500 dokumenata iz razdoblja od 2010. do 2019. godine novinari portala Oštro utvrdili su da lošinjsku Jadranku nije preuzeo ruski kapital, već hrvatski državljani, rezidenti Rusije. Tvrtka koja je 2013. godine formalno preuzela Jadranku pripada ruskoj banci Promsvyazbank i uloga te tvrtke bila je upravljanje imovinom ruskog zatvorenog fonda AB Fund. Iza nje se krila mala mreža tvrtki iz različitih poreznih oaza od Cipra do Britanskih Djevičanskih otoka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
SVE ŠTO TREBATE ZNATI O PANDORINIM PAPIRIMA /

Što je otkriveno, je li to kriminal i koliko je lako sakriti novac na taj način?

Image
SVE ŠTO TREBATE ZNATI O PANDORINIM PAPIRIMA /

Što je otkriveno, je li to kriminal i koliko je lako sakriti novac na taj način?

Dokumenti Asiaciti Trusta otkrivaju da je ovaj pružatelj korporacijskih usluga u 2015. godini u Hong Kongu osnovao PNP Trust u ime Predraga Perenčevića, Mihajlova brata. Trust u pravnom smislu nije trgovačko društvo, stoga je PNP Trust uskoro osnovao i tvrtku PNP Overseas Investments, koja je bila namijenjena upravljanju njegovom imovinom. Predrag je, kao osnivač, za investicijskog direktora Trusta imenovao svog nećaka Nikolu Perenčevića.

Nikola je, dakle, nakon požara 2018. godine službenicima Asiacitija (sam i preko odvjetnika iz Švicarske, Luisa Ariasa) objašnjavao da je prijenos 3,1 milijun eura iz Rusije preko Hong Konga do Jadranke hitno potreban radi obnove devastiranog restorana hotela prije početka ljetne sezone. Požar je zapravo izbio u podrumskom skladišnom prostoru na južnoj granici hotelske zgrade. Šteta prouzrokovana požarom, prema službenoj procjeni vatrogasaca, iznosila je 200.000 kuna.

Pitanje stvarnih vlasnika

Pandorini dokumenti pokazuju kako su Jadranku 2013. godine zapravo preko offshore tvrtki i ruskog fonda preuzeli muški članovi obitelji Perenčević i Krešimir Filipović te su lošinjski turistički div i druge investicije uz pomoć Asiacitija nakon 2015. godine uveli u PNP Trust. Ipak, ime Mihajla Perenčevića u dokumentima PNP Trusta i povezanih tvrtki se ne spominje. Formalni osnivač je njegov brat Predrag, a investicijski direktor nećak Nikola koji upravlja imovinom trusta te mu je izravno odgovoran.

Direktor poznate hrvatske agencije Millenium promocija Mario Petrović postao je zaštitnik trusta, a njegov stalni zamjenik Krešimir Filipović. Od tada su se osnivački dokumenti PNP Trusta mijenjali više puta. Predrag Perenčević je 2017. godine prestao biti njegov primarni korisnik. Umjesto njega, to je postala "klasa" korisnika opisana kao "muški potomci osnivača i/ili drugi muški članovi obitelji Perenčević".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predrag Perenčević ima dvije kćeri, a Mihajlo ima kćer i sina. To znači da su u to vrijeme, osim Predraga, samo Mihajlo i Nikola mogli biti stvarni korisnici PNP Trusta. Klauzula se ponovo promijenila 2018. godine te je glasila da "bilo koji muški direktni potomak oca osnivača, rođen u braku koji legalno i potpunosti smije nositi ime Perenčević", a to su tada mogla biti samo braća Perenčević.

Ciparska banka je tijekom bankovne provjere transfera 3,1 milijun kuna postavila pitanje stvarnih vlasnika PNP Trusta. Tada je Predrag, u lipnju 2018., postao primarni korisnik trusta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lakshmi Kumar, direktorica neprofitne organizacije Global Financial Integrity iz Washingtona, smatra kako je svrha ovih promjena mogla biti ta da ostane nejasno tko je stvarni vlasnik trusta. Trustovi omogućavaju korištenje dovoljno nejasnog jezika s pomoću kojeg identitet ostaje nerazumljiv. Stvarni vlasnici imovine mogu se skrivati iza trusta jer on omogućava anonimnost i često je teško odrediti tko je stvarni vlasnik. Proučavanjem odnosa između osnivača i korisnika mogu se utvrditi informacije o tome tko uistinu drži i kontrolira imovinu trusta, rekla je Kumar.

'Hrvat koji želi osnovati obiteljski trust'

Tijekom 2018. godine Nikola Perenčević i švicarski odvjetnik pritiskali su Asiaciti više od sedam mjeseci da PNP Overseas dobije poslovni račun, a kada ga je hongkonški ogranak banke Julius Bär najesen napokon otvorio, stigle su loše vijesti. Banka je u postupku provjere klijenta pronašla više negativnih novinarskih članaka koji su izvještavali o vezama Mihajla Perenčevića i ruske tvrtke Velesstroy s ruskom vlašću i Vladimirom Putinom. Do tog otkrića je Asiaciti već četiri godine pružao usluge PNP Trustu, bez da je primijetio te veze.

Asiaciti je Predrag Perenčević angažirao u travnju 2015. putem švicarskog odvjetnika Luisa Ariasa, koji im je pristupio već 2014. tražeći osnivanje trusta u Hong Kongu za svoga klijenta. Asiaciti je pripremio ponudu u kojoj je Perenčevića opisao kao Hrvata koji je ruski rezident te želi "osnovati obiteljski trust za članove obitelji ili određene stvarne korisnike". Arias je u mailu spomenuo i da njegov klijent razmišlja kako bi možda na trust prebacio bonuse koje dobiva od tvrtke koju predvodi.

Prema izjavi Velesstroya o primanjima koja je Perenčević imao kao direktor mehanizacije i transporta, dostavljenoj Asiacitiju 2017. godine, on je  od travnja 2014. do sredine 2017. godine uz 114.900 eura plaće u rubljima primio ekvivalent 26 milijuna eura bonusa. PNP Trust je, prema izračunima Oštorg i IStories, stekao 650 milijuna eura imovine koju u gotovo jednakom udjelu kontroliraju dvije hrvatske obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dokumenti procurili iz Asiacitija pokazuju da je samo u 2018. godini između tvrtki unutar PNP Trusta prebacivalo desetke milijuna eura. Predrag je 2017. godine na PNP Trust prenio gotovo 10 milijuna eura, a više od polovice tog iznosa došlo je od "Velesstroyevih bonusa Perenčeviću". Velesstroy je u 2018. godini isplatio gotovo 27 milijuna eura dividendi. Najveći dio tog iznosa bio je isplaćen njegovu vlasniku, ciparskoj tvrtki Waveform Investments, čiji su vlasnici PNP Overseas i Krešimir Filipović, dopredsjednik Velesstroya i predsjednik Nadzornog odbora Jadranke.

Švicarski odvjetnik Luis Arias u veljači 2018. je obavijestio Asiaciti da će PNP Overseasu biti isplaćene dividende preko Waveformova predstavništva u Moskvi, a PNP Overseas je, kao dokaz da one neće biti plaćene offshore tvrtki, morao dostaviti potvrdu rezidencijalnog statusa u Hong Kongu kako bi ispoštovao ruska pravila o dvostrukom oporezivanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nikola Perenčević objasnio je Asiacitiju da želi da trustova tvrtka PNP Overseas taj novac prebaci Montex Assetsu s Britanskih Djevičanskih otoka, koja je neizravni vlasnik hrvatske Jadranke. Asiaciti i banka nisu shvaćali kako je Montex Assets vlasnik Jadranke kad dokumenti pokazuju da je vlasnica hrvatska tvrtka Beta ulaganja, koja je (tada bila) u formalnom vlasništvu ruske tvrtke UK Promsvyaz. 

Nikola je Asiacitiju objasnio da se radi o upravljačkoj tvrtki banke Promsvyazbank, koja upravlja imovinom ruskog zatvorenog fonda AB Fund. Budući da hrvatski sudski registar ne dopušta upis vlasnika na način "UK Promsvyaz u imenu AB Fund", u njega se upisala upravljačka tvrtka te je napomenuo da su tada bili u procesu promjene upravljačke tvrtke.

Interna rasprava zaposlenika Asiacitija

Nedugo nakon toga, u travnju 2018. je izbio požar u Jadrankinom hotelu, a Nikola Perenčević i švicarski odvjetnik tvrdili su da je novac potreban za popravak uništenog restorana prije početka ljetne sezone.

Iako se osoblje Asiacitija pitalo zbog čega operativna tvrtka ne može sama financirati popravke, novac je na kraju prebačen kao beskamatni zajam PNP Overseasa Jadrankinom neizravnom vlasniku Montex Assetsu. Ipak, nije jasno kako je točno prebačen do lošinjske tvrtke. Zaposlenici Asiacitija su u rujnu 2018. godine započeli internu raspravu o isplati 3.1 milijuna eura i negativnim konotacijama Perenčevićeve veze s ruskom vlašću. Dva mjeseca kasnije Asiaciti je dao ostavku na mjesto upravitelja PNP Trusta, a u veljači 2019. godine podnijeli su prijavu o sumnjivoj transakciji financijskoj policiji u Hong Kongu jer PNP Overseas "nije pružio jasne razloge za slanje 3.1 milijun eura zajma" Montex Assetsu te potom Beti ulaganja i potom Jadranki. Procijenili su da prijenos nije bio ekonomičan, a klijent ima status PEP, što u rječniku offshorea i banaka znači politički izloženu osobu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na upit Oštrog o rezultatima te prijave tamošnja financijsko-obavještajna jedinica odgovorila je kako je ovlaštena za analizu prijava sumnjivih transakcija i da nalaze koji bi mogli biti korisni prosljeđuje relevantnim tijelima u Hong Kongu ili izvan njega, a zbog tajnosti postupka ne komentiraju konkretne primjere.

FNC 20 PROPUŠTENE
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo