Ustavni sud odlučio je da predsjednik Zoran Milanović ne može biti na listi za skore parlamentarne izbore, objavio je to predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
"Predsjednik Republike ne može obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost te nakon izbora podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci o čemu obavještava Sabor. On je nestranačka osoba i ne smije sudjelovati u aktivnostima nijedne političke stranke što isključuje mogućnost da predsjednik Milanović bude na kandidat na listi za izbor zastupnika ili istican kao kandidat za dužnost predsjednika Vlade i tako sudjeluje u političkoj kampanji", poručio je Šeparović nakon sjednice na kojoj su odlučivali može li Milanović izaći na izbore kao premijerski kandidat na izbornoj listi SDP-a u 1. izbornoj jedinici, u kojoj će se natjecati i premijer Andrej Plenković.
Ustavni sud ukupno ima 13 sudaca, a o Milanovićevoj sudbini raspravljalo je njih 11. Samo dvoje sudaca bili su protiv mišljenja koje je predstavio Šeparović - bivša SDP-ovka Igrid Antičević Marinović, mnogima poznatija po neslavnoj rečenici "pipl mast trast as" u Europskom parlamentu te Andrej Abramović.
Antičević Mrinović i Abramović su istaknuli da nije do kraja razjašnjeno kad predsjednik Republike može nastupati, gdje je ta granica i kad to postaje izborna utrka.
Glasovali nisu Lovorka Kušan i Goran Selanec zbog "tehničkih razloga", ali nisu naveli koji su to. Ostalih devetoro sudaca (Miroslav Šeparović, Snježana Bagić, Mato Arlović, Branko Brkić, Mario Jelušić, Josip Leko, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić, Miroslav Šumanović), glasovalo je za ovu odluku i zaključilo da Milanović kao predsjednik ne može biti na listi za parlamentarne izbore.
Antičević Marinović bivša SDP-ovka
Ingrid Antičević Marinović diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1980., pravosudni ispit položila je 1982., a javnobilježnički ispit 1994.
Na Okružnom sudu u Zadru započela je sudačko pripravničku praksu 1980., a radila je i na Općinskom sudu u Zadru do 1982., kada se zaposlila u Odvjetničkom uredu mr. sc. Marka Marinovića, odvjetnika u Zadru. U Imenik odvjetnika upisana je 1. listopada 1984. kao prva žena odvjetnica u Zadru. Od 1996. do 2000., kao suosnivačica odvjetničkog društva "Marinović-Antičević", radi kao odvjetnica u tom društvu.
Za zastupnicu u Hrvatski sabor birana je u pet saziva, u slijedu od 2000. do 2015., tijekom kojih je obnašala različite dužnosti i bila nositeljica različitih funkcija: u sazivu 2000. - 2003. bila je predsjednica Odbora za zakonodavstvo, članica Odbora za pravosuđe i izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini organizacije za europsku sigurnost i suradnju; u sazivu 2003. - 2008. bila je potpredsjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, članica Odbora za zakonodavstvo, Odbora za pravosuđe, Izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH - EU, Državnoodvjetničkog vijeća iz reda parlamentarnih zastupnika te Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe suzbijanja korupcije; u sazivu 2008. - 2011. bila je potpredsjednica Odbora za zakonodavstvo te članica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbora za pravosuđe, Odbora za međuparlamentarnu suradnju, Izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH - EU te Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe suzbijanja korupcije.
U sazivu 2011. - 2015. bila je predsjednica Odbora za zakonodavstvo, članica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbora za europske poslove, Odbora za pravosuđe, Odbora za međuparlamentarnu suradnju, Državnoodvjetničkog vijeća iz reda parlamentarnih zastupnika te zamjenica člana Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
Također je obavljala dužnost promatračice u Europskom parlamentu i zamjenske članice Odbora za izbor sudaca Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. U posljednjem mandatu, od 2015. do izbora za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske, bila je članica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbora za zakonodavstvo, Odbora za međuparlamentarnu suradnju, Izaslanstva Hrvatskog sabora u parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.
Od 2001. do 2003. godine obnašala je dužnost ministrice pravosuđa, uprave i lokalne samouprave te sudjelovala u izradi brojnih prijedloga zakonskih tekstova.
Sudjelovala je i izlagala na brojnim stručnim konferencijama i drugim skupovima.
Nositeljica je Plakete Hrvatske javnobilježničke komore za izuzetan doprinos javnobilježničkoj službi.
Tko je Andrej Abramović?
Abramović je diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1993., a pravosudni ispit položio je 1995.
Nakon diplome zaposlio se u odvjetničkom uredu Jurja Vedrine, a zatim kod Milorada Čađenovića, gdje radi izbora za suca Općinskog suda u Zagrebu 1996. Od 2007. bio je sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu, gdje je određeno vrijeme bio i voditelj grupe za medijske sporove. Od 2012. do izbora za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske bio je sudac i predsjednik Upravnog suda u Zagrebu. Bio je član Radne skupine Ministarstva pravosuđa za praćenje i primjenu Zakona o upravnim sporovima.
Autor je niza stručnih članaka s područja građanskog, građanskog postupovnog, upravnog i ustavnog prava. Sudjelovao je i predavao na brojnim znanstvenim i stručnim domaćim i međunarodnim savjetovanjima, seminarima, kongresima i drugim skupovima.
POGLEDAJTE VIDEO: Macan: 'Da je Milanović siguran da će pobijediti, dao bi ostavku'
