S dosad najvećim odzivom na europske izbore - Hrvatska je izabrala. Nakon velikog preokreta u samoj završnici, sinoć smo dobili 12-ero zastupnika za Europski parlament.
HDZ je u postocima pobjednik, ali u istim tim
postocima osvojili su gotovo upola manje nego na prošlim
europskim izborima na koje su izišli u koaliciji.
Iako su izjednačeni po broju mandata - pogled izbliza u
izborne rezultate otkriva i niz zanimljivosti:
HDZ je pobijedio u županijama i dijaspori.
Iznimka je Irska u koju su se iselili brojni
Hrvati - ondje je vladajuća stranka dobila samo jedan glas.
SDP je uvjerljivo trijumfirao u najvećim
hrvatskim gradovima. Gotovo 30 posto
Hrvata u zemlji i inozemstvu, 5 posto više nego na
prošlim europskim izborima, odlučilo je tko će ih predstavljati u
Bruxellesu i Strasbourgu.
"Mislim da se može slobodno reći kako u Hrvatskoj postoji visoki stupanj demokratske svijesti da su u jednoj dobroj atmosferi pridonijeli, naravno, birači, ali i svi koji su na izborima sudjelovali", kazao je predsjednik Državnoga izbornog povjerenstva Đuro Sessa.
Stanje nakon izbora:
HDZ i SDP na ove su izbore izašli samostalno pa iako je HDZ-ovu listu zaokružilo najviše birača, osvojili su jednak broj mandata. U Europskom parlamentu i do sada su bila četvorica HDZ-ovaca, dok se broj SDP-ovaca udvostručio: s dvoje na četvero. HDZ je pobijedio u 13 županija, SDP u 5, ali i u Gradu Zagrebu. Amsterdamska koalicija pobijedila je u Istarskoj županiji, a HNS u Međimurskoj. No bivši partneri SDP-a, sada HDZ-a, izašli su samostalno i stigli tek na pola puta do praga.
Iako nema županiju u kojoj može slaviti, Mislav Kolakušić bilježi rekord u preferencijskim glasovima, zaokružilo ga je više od 80 posto glasača liste.
U velikim gradovima pobijedio je SDP: u Zagrebu, gdje je lista zagrebačkoga gradonačelnika tek deveti izbor, a slave i u Rijeci, Osijeku i Splitu.
Zadar i Dubrovnik i dalje su uz HDZ, baš kao i Vukovar. Tamo je HDZ izbor četvrtine birača, a tek neznatno manje imaju suverenisti.
Upravo tu koalicijsku listu s Ružom Tomašić zaokruživalo se u dijaspori, gdje su se HDZ-ovi glasovi, iako su pobjednici, raspršili. Dio njihova kolača uzeo je i SDSS i osvojio gotovo 10 posto, dok je 8 posto glasova dano Neovisnima za Hrvatsku. Oni i u Bosni i Hercegovini ozbiljno nagrizaju HDZ.
U Argentini, SAD-u, Švedskoj, Norveškoj, Slovačkoj, Egiptu pobjeđuju Neovisni za Hrvatsku; u Australiji, Austriji, Švicarskoj, Izraelu, ali uvjerljivo i u Njemačkoj i u Kanadi Suverenisti, dok su na drugom mjestu u te dvije zemlje Neovisni za Hrvatsku, a HDZ je tek treći izbor. U Irskoj je HDZ zaokružila doslovno samo jedna osoba, a tamo pobjeđuje ŽIVI ZID.
Dalija Orešković doživjela je poraz, ali pobjedu je mogla proglasiti samo u Indiji. MOST pobjedu nije odnio ni u svojoj bazi - Metkoviću.
Tko sve ide u EU parlament?
Neki su već bili i ostaju, ne nužno na temelju iste liste, a ima i novih koje javnost u toj ulozi tek treba upoznati.
Jedan od njih je Karlo Ressler, prvi na HDZ-ovoj listi. Dubravka Šuica koja nastavlja rad u Europskom parlamentu. Tomislav Sokol, nova nada HDZ-a i Željana Zovko koja je i sada u Bruxellesu, a najviše glasova dobila je iz Bosne i Hercegovine.
Od SDP-ovaca Biljana Borzan pretekla je preferencijskim glasovima Tonina Piculu, koji također ostaje u Parlamentu. Predrag Fred Matić prvi put saborske klube mijenja briselskim, a Romana Jerković trebat će pričekati odlazak Ujedinjenog Kraljevstva.
U Bruxellesu ostaje Ruža Tomašić, iako ne na temelju HDZ-ove liste kao 2014. godine. Mislav Kolakušić na krilima dobrog rezultata već najavljuje borbu za Pantovčak, ali birači njega žele - u Bruxellesu. Baš kao i Ivana Vilibora Sinčića, ali i Valtera Flegu koji odlazi iz fotelje istarskoga župana.
I za kraj, preferencijski glasovi koji su uvijek vrijedni analize i mogu itekako pogurati listu. Tu je pobjednica Ruža Tomašić, s gotovo 70 tisuća glasova. I prije pet godina je takvim glasovima pretekla Andreja Plenkovića koji je bio prvi na HDZ-ovoj listi. Odmah iza nje je Mislav Kolakušić.
Znatan broj preferencijskih glasova dobila je i Biljana Borzan, više od Tonina Picule koji je bio prvi na listi. Tu je i javnosti još nepoznat Karlo Ressler, nešto više od 52 tisuće glasova.
Najveći fenomeni izbora:
Valter Flego ima ih oko 21 tisuću. Ivan Vilibor Sinčić bio je posljednji na listi, ali preferencijskim glasovima birači ŽIVOG ZIDA njega žele u Bruxellesu.
Fenomen je Marijana Petir koja, iako je osvojila više od 40 tisuća glasova, ne ostaje u Parlamentu jer njezina lista nije prešla prag. Ista je situacija i s Brunom Esih i Božom Petrovom koji imaju sličan broj glasova.
Čelnica START-a Dalija Orešković dobila je manje od 14 tisuća preferencijskih glasova, a Milorada Pupovca u Bruxelles je željelo poslati gotovo 12 tisuća birača.