I dok se smjenjuje treća vlast u godinu i pol, hrvatski su seljaci na koljenima. Povrćari rade ispod ruba isplativosti. Trgovački lanci uvoze skuplje povrće, a ono domaće koje povrćarima plaćaju ispod proizvođačke cijene, odmah stavljaju na sniženja. Zbog ucjena i nelogičnih zahtjeva lanaca na godinu se baci 20 posto hrvatskih potreba za krumpirom.
U međimurskom mjestu Belica proizvodi se 80
posto hrvatskih potreba za krumpirom.
Ali - prvoklasan krumpir proklijao i za otpad.
Kad trgovački lanci od Međimuraca i kupe krumpir, plate ga 50 lipa, ali zato onaj uvozni iz Nizozemske i Egipta nije im problem platiti ni četiri puta više!
"Ugovorene su neke količine po dvije kune. Tamo se mogu platiti. Dakle, Hrvati jedu uvozni krumpir čija je cijena dvije kune, naša početna je pola kune i ne možemo ga prodati", kazao je Damir Mesarić, predsjednik Udruge proizvođača merkantilnog krumpira.
Ovdje se nalazi 20 tona krumpira i sve će se to baciti jer ne zadovoljava standarde trgovačkih lanaca. Dovoljno je da ga pogledate i zaključite da njemu ništa ne nedostaje.
Tako se godišnje baci 20 posto hrvatskih potreba za krumpirom.
Slično je i s ostalima. Salata je spremna za berbu. Hrvoje će je prodati sljedeći tjedan trgovačkim lancima koji će ju odmah staviti na sniženja.
"Cijena salate po kojoj ćemo mi davati za tu akciju je ispod proizvođačke cijene. Međutim, mi nemamo puno izbora. Mi tu salatu možemo prodati i maksimalno izvući iz nje ili ju zaorat", priča Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
Prodaju ju po cijeni od 1,40 kn za komad, dok su se lani cijene kretale oko 2,10 kn. Uvozno povrće ruši im cijenu.
"Uvozi se salata iz Makedonije, Albanije i Bosne i Hercegovine po cijeni od 70 lipa. Ono što bi potrošači trebali znati je da na tim deklaracijama piše da je roba iz otkupa ne navodi se ni zemlja porijekla. Salata koja dolazi iz zemalja koje sam nabrojao je vrlo vjerojatno tretirama pesticidima koji u Hrvatskoj nisu dozvoljeni", kazao je Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
Na ovom polju još nisu ni pobrali povrće, a već su u minusu. I njih uništavaju trgovački lanci koji im drastično ruše cijene.
"Ovu godinu se na otkupnim centrima u Metkoviću nudi cijena krastavaca 2,8, a prijašnjih godina je bila 6,7 kuna", izjavila je Monika Bakonji, proizvođačica povrća.
Svugdje ista priča.
"Kolege u Istri vele brokula. Neće uzeti našu istarsku borkulu nego se uzima talijanska. Vele trgovci nećemo rikulu domaću, oćemo talijansku", nadodaje Monika.
Poljoprivrednici su se od zarade odavno oprostili. Jedino što žele je preživjeti.
