Golema koncentracija oružja iznad Sirije i oko Sirije dovela je do najtežeg incidenta između NATO-a i Rusije u zadnjih 60 godina. Turski lovac F-16 raketom zrak-zrak oborio je ruski bombarder Suhoj 24, koji se potom srušio negdje na sirijski teritorij pod kontrolom pobunjenika.
Dramatična zbivanja na sirijskom ratištu odmah su se prenijela na politički teren, održan je izvanredni sastanak NATO-a, a Vladimir Putin žestoko je reagirao izjavom kako je turski napad na ruski avion nož u leđa Rusiji.
Sve to pozorno prati i hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, koja je bila gošća RTL Direkta.
Kako ocjenjujete ovu izuzetno žestoku reakciju Turske na kršenje zračnog prostora?
Ovo je jedno od najozbiljnijih i najopasnijih situacija koje se ja mogu sjetiti. Dvije izrazito ekspanzivne zemlje s dva izrazito snažna lidera u direktnom sukobu gdje je Turska srušila ruski avion. Situacija je opasna zato što se ne zna na koji način tu situaciju demontirati odnosno ublažiti obzirom da Turska, s jedne strane ima pravo braniti svoj zračni prostor, ali rušenjem aviona je reagirala najekstremnije što se na takvu situaciju može reagirati. Pitanje je kako će ruska strana na to reagirati - da li istom mjerom, što bi bilo katastrofalno, ili se zadržavajući na diplomatskim metodama.
Članica smo NATO-a, kako će NATO reagirati?
NATO je već reagirao podržavši tursko pravo da štiti svoj terotorij.
Jesu li u NATO-u iznenađeni s ovakvim potezom svoje članice?
Apsolutno. Naglasak zaključaka je da se podržavaju svi napori da se taj problem riješi bilateralno. To kad dolazi od NATO-a ima dodatni značaj jer za NATO je jako opasno da kroz takav incident ne bude uvučen u sukob s Rusijom što bi za NATO bila katastrofa.
Je li ovaj rat protiv terorizma postaje izgovor za rat za nove interesne zone između Amerike, Rusije, evo sad i Turske, a NATO je tu samo posrednik?
Pa NATO je od početka to bio, zapravo se u zadnje vrijeme činilo da se barem donekle promijenio. I ovi tragični događaji, kao što je napad u Parizu, donekle preusmjeravaju velike zemlje i s druge strane velike saveze kao što je NATO na to da ipak treba riješiti prvo terorističke organizacije. Ako se od početka počne boriti za prevlast, a ovdje ima puno tih elemenata jer je pitanje kome je glavni neprijatelj ISIL, a kome Asadov režim, i da li su to dva jednakopravna i jednako opasna neprijatelja ili postoji gradacija.
Koliko smo mi izloženi, Hrvatska konkretno u ovom sukobu, i kao članica NATO-a i kao potencijalna meta terorizma?
Mislim da je u ovom trenutku cijeli svijet u opasnosti od terorizma. To je priroda terorizma. Kao članica NATO-a postoje pravila i nijedna zemlja ne ulazi u konflikt bez odluka svog parlamenta. Ali da, normalno da je ovo opasno za Hrvatsku i za sve druge države. Hrvatska sigurno nije prva na liniji ugroženosti, ali za sve zemlje je opasno.
Sutra u Hrvatsku dolazi američki potpredsjednik Joe Biden, je li to znak da Balkan postaje jedan od američkih prioriteta?
Mislim da nije središte američkog interesa, ali je važan i taj sastanak, koji je dogovoren kad se razgovaralo o odnosima između zemalja jugoistočne Europe, naročito u kontekstu izbjegličke krize, suradnje, sukoba, svađa, gdje se Europa nije najbolje snašla. Ovo je kao podrška zemljama u ovoj regiji jer naša važnost je veća nego što bi bila u normalnim okolnostima.
Sve ovo se događa u situaciji tehničke vlade i vi ste tehnička ministrica, koliko to može biti problematično u donošenju političkih i sigurnosnih odluka?
To nije nikakva poteškoća. Mi smo donijeli strategiju borbe protiv terorizma prije izbora. Institucije funkcioniraju apsolutno normalno, čak na višoj razini opreza obzirom na okolnosti.
