Mnogi ih se sjećaju: Ove poplave izazvale su najveći kaos u Hrvatskoj. Odnosile živote i nemoćne ljude bacale u očaj

Poplava u Zagrebu 1964. godine najveća je prirodna nepogoda koja je do sada pogodila Zagreb. U noći s 25. na 26. listopada rijeka Sava poplavila je Zagreb kada je došlo do pucanja nasipa. Posljedice poplave bile su katastrofalne, nabujala Sava poplavila je trećinu Zagreba, voda je prekrila više od šest tisuća hektara užeg gradskog područja na kojemu je živjelo 180 tisuća ljudi. Poplava je odnijela 17 ljudskih života, 40.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom, potpuno je uništeno 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanicu, oštećeno je 120 poduzeća, dva kilometra autoceste, izgubljeno je 65 posto građevinskoga materijala iz skladišta, a štete su zabilježene i na nizu drugih materijalnih i kulturnih dobara. Dodajmo kako je ovoj poplavi u Zagrebu prethodila ona u Karlovcu davne 1939. godine. Tijekom te stoljetne poplave Kupa je bila na 872 centimetra. Dogodila se potkraj svibnja i početkom lipnja. Stradalnici su bili zbrinuti u Sokolskom domu gdje su Sokolaši organizirali javnu kuhinju i smještaj.

Godine 1965. zabilježena je najveća poplava u Osijeku. U drugoj polovici svibnja te godine Drava i Dunav počeli su naglo rasti i nitko nije slutio kakva katastrofa se sprema.

Rekordni vodostaj od 542 centimetra na Dravi kod Osijeka izmjeren je sredinom lipnja te godine. Vodena stihija nezadrživo je preplavila ZOO vrt, Radničko odmaralište, ulice u Retfali, Tvrđavicu, Bilje... Probijen je i nasip željezničke pruge Osijek - Beli Manastir, cesta Osijek - Bilje bila je pod vodom. Kod Kopačeva su se spojila Stara Drava i Dunav.

Bilo je to 30 dana vodenog pakla. Nakon ove katastrofe grad Osijek u suradnji s državnim institucijama pokreće veliki projekt izgradnje obaloutvrda s obje strane rijeke Drave.

Save je poplavila 2010. područje grada Zaprešića, Samobora, Zagreba, Velike Gorice i na području općina Rugvica, Orle i Martinske Vesi. Poplava je počela prodorom vodenog vala iz Slovenije 19. rujna 2010., a voda se na nekim mjestima povukla tek tjedan dana kasnije.

Uzrok poplave su rekordne kiše u Sloveniji koje nisu zabilježene u proteklih 100 godina što je dovelo do naglog rasta protoka rijeke Save. Maksimalni vodostaj kod Rugvice je iznosio +980 cm, a u Dubrovčaku je dosegao +872 cm.

Količinom vode i njenim razornim potencijalom ova poplava je nadmašila poplavu Save iz 1964. godine. Katastrofu sličnih razmjera kao onu iz 1964. spriječio je sustav obrane od poplave.

Uzrok poplave na zaprešićkom i samoborskom području je nepostojanje sustava za obranu od poplava. Vatrogasci su se protiv poplave borili gradnjom zečjih nasipa u pokušajima da spriječe prodor vode do naseljenih mjesta.

Na velikogoričkom području 20. rujna 2010. oko 3 sata ujutro došlo je do prodora vode na dionici nasipa od Drenja do Sopa Bukevskog. Dodatni prodori nasipa kasnije su se dogodili i kod naselja Strmec Bukevski, Bukevje, Drnek, Trnje, Resnik i Desno Željezno. Prodori vode su se dogodili zbog lošeg stanja nasipa uz Savu i općenitog neodržavanja istih.

Poplava je zahvatila oko 6500 ljudi i oko 900 stambenih objekata. Vrhunac poplave je bio sredinom 21. rujna, nakon čega se voda počela lagano povlačiti. Na nekim se mjestima voda zadržala do tjedan dana.

Drvene mostove preko teretnog kanala Sava-Odra oštetila je poplava nakon čega su zatvoreni za promet. Od neposrednih posljedica poplave preminula je jedna osoba iz sela Črnkovec.

U veljači 2014. područje Karlovačke, Zagrebačke i Sisačko-moslovačke županije pogodile su velike poplave. Kombinacija visokih vodostaja, obilnih padalina i natopljenog tla pridonijeli su razmjerima katastrofe. Poplavom su najteže pogođena naselja uz rijeku Kupu, okolica Siska i Petrinje te Turopolje i gornja Posavina.

Visok vodostaj Kupe i nedovršeni kanal Sava-Odra omogućili su rast razine zaobalnih voda na području Čičke Poljane. Rijeka Odra porasla je s uobičajene razine vode od +65 cm na preko +346 cm. Do 21. veljače više od polovice Čičke Poljane bilo je poplavljeno. Do potopljenih dijelova sela moglo se doći samo čamcima, a voda je na pojedinim mjestima bila duboka i 70 cm. Dodatna kiša koja je padala samo je dodatno otežavala situaciju.

Rajevo Selo, Račinovci i Gunja - tri sela Cvelferije, smještena uz rijeku Savu, u kolektivnoj memoriji hrvatskog puka vječno će ostati simboli najveće prirodne katastrofe koja je pogodila modernu Hrvatsku. Dogodilo se to u svibnju 2014.

Tisućljetni vodostaj rijeka, pa tako i Save, koji je uslijed velikih kiša zabilježen tog svibnja 2014. godine, uzrokovao je puknuće nasipa na dva mjesta, i to gotovo u isto vrijeme, iako su međusobno udaljena oko 25 kilometara.

Vremenska razlika između puknuća nasipa u Rajevu Selu i kod Račinovaca bila je samo 23 minute. Dogodilo se to 17. svibnja 2014. oko 15 sati i hladna, prljava, muljevita voda je poput cunamija uletjela u sela Županjske Posavine.

Najgore je bilo u Rajevu Selu, čiji mještani nisu imali sreće da nasip pukne negdje izvan naseljenog dijela, nego se to dogodilo praktički u centru ovog malog mjesta uz Savu. Na žalost, bilo je to kobno za Ružu Sirotković i Franju Šoltesa zvanog Braca. Sava je u Rajevo Selo prodrla nekih 150 metara od njihovih kuća, do kojih je došla takvom snagom i brzinom da za ovo dvoje ljudi nije bilo spasa. Oni su ujedno i jedine izravne žrtve vodene stihije koja je poharala istočnu Slavoniju.

Uzela je ova prirodna katastrofa i indirektne žrtve. U Gunji se jedan 14-godišnji dječak ugušio ugljičnim monoksidom iz isušivača kojim su se sušili mokri zidovi u kući, a dvoje je ljudi počinilo samoubojstvo.

Iz naselja obuhvaćenih poplavom evakuirana je 8951 osoba i 9148 životinja. Na više od 7500 objekata zabilježena je šteta veća od 1,2 milijarde kuna, troškovi privremenog smještaja i osnovnih životnih potreba iznosili su više od 13 milijuna kuna, a na usjevima su zabilježene štete od 55 milijuna kuna.

U noći s 24. na 25. srpnja 2020. Zagreb je pogodila oluja koja je prouzročila jednu od najvećih zabilježenih bujičnih poplava u povijesti grada. U jakom pljusku u nekoliko se sati na grad sručilo više padalina nego što prosječno padne u čitavom srpnju.

Medvednički potoci brzo su nabujali i preopteretili gradsku kanalizaciju, poplavivši dijelove grada. Najteže je bio pogođen širi centar grada, naročito Ilica, Donji grad i Trnje, no bujica je plavila zgrade i ulice i u mnogim predgrađima, uključujući Buzin, Črnomerec, Jankomir i Maksimir.

Oluja je na mnogo mjesta zaustavila automobilski promet i javni prijevoz, te su gradske službe morale spašavati ljude zarobljene u poplavljenim stanovima i autima. Jedan vatrogasac preminuo je pri ispumpavanju vode na intervenciji.

U osmodnevnom roku za prijavu štete zaprimljeno je više od 2000 prijava, ali gradske vlasti nisu objavile detaljnije podatke o razmjerima štete.

Bujična i urbana poplava 28. rujna 2022. paralizirala je dijelove Rijeke i odnijela jedan život. Kiša praćena grmljavinom počela je padati tijekom poslijepodneva tog dana.

Na GMP Rijeka je 29. rujna izmjereno 287,5 mm što je ekstremna dnevna količina oborine. To je najveća dnevna količina oborine na ovoj postaji od 1948. godine kada su uspostavljena mjerenja.

I sljedećeg dana, 30. rujna 2022., zabilježeno je dodatnih 81,9 mm tako da je ukupna dvodnevna količina oborine od 369,4 mm predstavljala novi dvodnevni rekord za GMP Rijeka.