Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) osnovan je 2012. godine, a kako piše na njihovim internetskim stranicama, CEI je agencija za 'omogućavanje transparentnog upravljanja, praćenja i provođenja energetske strategije RH, te sustavno praćenje i podržavanje vođenja investicija države i državnih tvrtki'.
CEI ima veze s JPP-om, javno privatnim partnerstvom koje je prepoznato kao model pokretanja investicijskog ciklusa kojim bi Hrvatska, po uzoru na neke europske zemlje, mogla ostvariti dodatni gospodarski rast. Ovaj model je odabran, piše na stranicama CEI-a, zbog dugoročnih ušteda za porezne obveznike.
Ministarstvo je najavilo spajanje Agencije za ugljikovodike (AZU) s Hrvatskom agencijom za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) i Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE) u jednu agenciju koja će se vjerojatno zvati Hrvatska energetska agencija (HEA). O četvrtoj velikoj agenciji više se ne priča jer će ona (CEI) biti potpuno izbrisana. Iz Ministarstva navode kako će takav potez donijeti uštede od 60 milijuna kuna. Treba podsjetiti da su sve ove agencije osnovane izuzetno brzo nakon što su nam rekli da Jadran leži na nafti i da ćemo svi biti bogati kao Arapi.
JPP = CEI
Potom je Vlada Zorana Milanovića zakonom propisala da je CEI zadužen za pripremu prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, za predlaganje projekata javno-privatnog partnerstva, za provedbu postupaka odabira privatnog partnera, za sklapanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu i za provedbu projekata javno-privatnog partnerstva. Sve zbog uštede.
Da bi CEI mogao sve to voditi sklopljen je ugovor s konzultantskom kućom PPP Centar iz Zagreba koji vodi Saša Marenjak, poznatu po radu na Spaladium Areni.
Kad je CEI 2012. osnovan rečeno je da će Hrvatska uz pomoć te iznimno potrebne agencije dobiti 8,2 milijarde kuna kapitala. I to samo preko javno-privatnog partnerstva. Pet godina kasnije, Hrvatska uz pomoć CEI-ja nije dobila ni lipe. Dapače, CEI nas svake godine samo za plaće njegovih 13 djelatnika stoji osam milijuna kuna, no to je još ništa koliko nas stoji ona konzultantska kuća s kojom CEI posluje.
U pet godina, PPP Centar je od CEI-ja (čitaj: od države), dobio 27.225.750 kuna. I to za poslove javno-privatnog partnerstva od kojih, niti jedan jedini nije realiziran. Dakle, privatnoj je firmi iz državnoga proračuna kroz pet godina isplaćeno 27.225.750 kuna, a da ni jedan natječaj nije urodio plodom. Odnosno poslom, iz kojega bi se onda i država mogla naplatiti.
Samo jedan od primjera (ne)rada u CEI-ju jest pojedinačni ugovor koji je CEI 28. siječnja 2016. sklopio s PPP Centrom za pripremu projekta izgradnje ili dogradnje škola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Konzultantu je, naime, isplaćeno 3.093.750 kuna, a da do dana današnjega još ni natječaj za javno-privatno partnerstvo nije raspisan, a kamoli da je pronađen partner.
Sklopljena dva ugovora
Ovaj podatak potvrdio je državni tajnik za energetiku Ante Čikotić te otkrio kako je nakon 2012. između CEI-a i PPP Centra sklopljen još jedan ugovor 2015. godine, iako je bilo poznato da onaj iz 2012., kojim je dogovoreno sedam projekata i koji je plaćen 24.132.000 kune, nije bio konzumiran.
2015. sklopljen je novi ugovor za 20 projekata (školstvo, zdravstvo, pravosuđe...) vrijedne 67.870.000 kuna i to sve samo za trošak pripreme dokumentacije.
Zaključak, da je CEI uspio sagraditi sve što je naumio, PPP Centar bi dobio više od 90 milijuna kuna, a ovako, kad nije sagrađeno ništa, niti se išta odmaklo dalje od puste želje, dobio je niti 30 milijuna. I još im CEI, na dan 31. ožujka 2017. godine, duguje zatezne kamate u iznosu od 341.545 kuna i 90 lipa.
