U kojoj je fazi izrada zakona o obnovi Zagreba, presudnog za početak kvalitetne i cjelovite obnove i izgradnju onog što je razrušeno u potresu, 22. ožujka? Samo nekoliko dana nakon potresa premijer Andrej Plenković je objavio da će na izradi zakona raditi Ministarstvo graditeljstva koje vodi potpredsjednik Vlade Predrag Štromar i Grad Zagreb, dakle, Milan Bandić i njegov tim. Istog trenutka je bilo jasno da ništa neće ići jednostavno: već dugo su Bandić i Štromar, odnosno, HNS, zadrti neprijatelji. Ratovali su i oko školstva i oko GUP-a, mada je teško reći da su to bili ozbiljni idejni i koncepcijski sukobi, više taktiziranje i trgovanje potezima koje je imalo za cilj skupiti bodove za novu turu trgovanja. Pa je li onda moguće da će ta kombinacija sada iznjedriti ozbiljan i učinkovit zakon?
Gotovo mjesec dana nakon potresa grad je još uvijek velikim dijelom razoren, na pojedinim zgradama u centru srušeni su dimnjaci, ponegdje traje gradnja novih, dio građana još nema plin niti toplu vodu, dobar dio onih koji ne mogu stanovati u svojim stanovima ili kućama još žive u studentskom naselju Cvjetno ili kod rodbine i prijatelja. Na upit Net.hr-a, u kojoj je fazi izrada zakona, iz Ministarstva graditeljstva odgovaraju da se "radi intenzivno", da je nacrt prijedloga zakona već izrađen, da su do sada održane dvije sjednice za izradu zakona, 31. ožujka i 7. travnja te dva sastanka stručnih skupina.
Arhitekt Ivan Križić
Više političara nego stručnjaka
Iako radna skupina za izradu zakona broj čak 27 članova, dominiraju predstavnici politike: predsjednik je ministar Predrag Štromar, a zamjenik mu je državni tajnik Željko Uhlir, također HNS-ovac, te još četvero suradnika iz Ministarstva. Bandić je, brojčano gledano, u manjini – Grad predstavlja Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje, te pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje Ančica Kačić. Zastupljeni su i predstavnici ostalih dviju "ranjenih" županija, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke, a zanimljivo je da je uključen i Plenkovićev savjetnik, Tomislav Pokaz, bivši djelatnik Ministarstva gospodarstva koji je u Banske dvore ušao u vrijeme premijera Tihomira Oreškovića, a inače je i brat Igora Pokaza, diplomata i vjenčanog kuma premijera zbog kojeg je bio i pod sumnjom za sukob interesa. Osim premijerova savjetnika, tu je i dvoje predstavnika Ministarstva kulture, predstavnik Ministarstva državne imovine, predstavnici HUP-a i HGK-a.
A onda slijede i predstavnici struke, dekani Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta, istaknuti profesori, predstavnici strukovnih udruga, komora arhitekata i građevinskih inženjera, komore inženjera strojarstva i elektrotehnike te predstavnici Društva arhitekata Zagreba. No stječe se dojam da je – struka u manjini. Može li se uopće u toj masi predstavnika politike probiti glas struke, pitamo Ivana Križića, poznatog arhitekta i predstavnika Društva arhitekata Zagreba?
"Sastanci su većinom izvještajni i nikako se ne mogu zvati radnim sastancima", kaže Križić za Net.hr. "Od posljednjeg sastanka je prošlo više od 10 dana unutar kojih nismo dobili nikakvu povratnu informaciju o našim primjedbama, ali niti novi prijedlog Zakona. Nadamo se da će uskoro biti prepoznata naša inicijativa za formiranje stručne koordinacije koja će nakon četiri tjedna od potresa napokon početi sustavno upravljati ovom krizom", komentira Križić. Naime, još 31. ožujka Društvo arhitekata Zagreba zatražilo je da se osnuje stručna koordinacija "koja će uspostaviti red i dinamiku rada svih službi, zaustaviti najavljena instant rješenja i omogućiti da se dovrši prva faza upravljanja krizom i započnu sve ostale".
Photo: Matija Habljak/PIXSELL
Još nema koordinacijskog stručnog tijela
Ivan Križić iz Društva arhitekata upozorava da zakon nije dobro strukturiran, da ima pogrešna polazišta, te će ga se zbog toga u ovoj formi "teško podići na zadovoljavajuću razinu." Arhitekti smatraju da su ključna pitanja koja mora riješiti zakon – na koji način će se provoditi sanacija nakon potresa, tko izrađuje programe, tko ih donosi, tko provodi i nadzire te kako će to sve biti financirano.
"Ovako predložen Zakon je u nekim segmentima otišao u prevelike detalje, npr. kod obiteljskih kuća, a ostavio je potpuno nejasnu situaciju kod višestambenih zgrada, donjogradskih blokova, javnih zgrada i sl. Struka će inzistirati da Zakon ne zadire u područja drugih Zakona u potpunosti ih negirajući upravo zato što se i hitna obnova, ali i određene rekonstrukcije, protupotresne nadogradnje i zamjenske gradnje mogu provoditi prema postojećem zakonodavnom okviru. Drugo na čemu ćemo inzistirati je jasno formirano koordinacijsko tijelo, imenovano od Vlade RH, u kojem će u najvećem dijelu participirati struka, koje će određivati strateški pristup, izrađivati programe mjera i u konačnici pratiti provedbu", kaže Križić za Net.hr.
I Križić se zalaže za postavljanje najviših standarda transparentnosti oko trošenja novca kod obnove Zagreba. "Prije svega je potrebno postaviti način financiranja sanacije, u prvoj fazi kada se radi samo o obnovi, ali i u drugoj fazi kada će se raditi o rekonstrukciji, protupotresnoj nadogradnji ili zamjenskoj gradnji. Participacije države ili EU-a trebaju postojati, pogotovo kod socijalno-ekonomski najugroženijih građana, a svaka kuna potrošena iz tih sredstava mora biti apsolutno transparentno i odgovorno utrošena", kaže Križić.
Kako sačuvati povijesne vizure grada?
Na pitanje prijeti li Zagrebu da u ovom valu obnove ostane bez tradicionalnih starih vizura u centru zbog mogućeg propuštanja novih, nedovoljno kontroliranih, investitorskih zahvata, Križić kaže da je sadašnja regulativa dostatna za "očuvanje povijesne vizure centra grada", ali da i zbog toga treba "izbjegavati derogaciju postojećih zakonodavnih okvira u okviru zakona koji se donosi kako bismo imali dovoljno zaštitnih i korektivnih mehanizama koji bi spriječili eventualno štetna stremljenja pojedinaca".
Ivan Križić se nada da još ima vremena za osnivanje ozbiljne koordinacije te da će grad Zagreb, godinu dana nakon donošenja zakona izgledati "kao jedno veliko gradilište pokrenuto na temelju cjelovite i sustavne analize postojećeg stanja, izrađenih stručnih programa obnove i rekonstrukcije i urbane sanacije i cjelovitih projekata obnove i rekonstrukcije." A što kažu u Ministarstvu graditeljstva na inzistiranje struke da se osnuje koordinacija i da se krene s drugih pozicija u obnovu Zagreba? Odnosno, jesu li drugačija polazišta u radnoj skupini nešto što blokira cijeli proces?
"Očekujemo da će prijedlog zakona uskoro biti spreman za javno savjetovanje, no uključili smo predstavnike struke već u ovoj fazi kako bismo dobili što kvalitetniji prijedlog zakona sa što višim stupnjem suglasnosti među različitim strukama. Nakon toga prijedlog ide na javno savjetovanje kako bi se i građani upoznali s odredbama i ciljevima ovog zakona te dodatno iznijeli i svoje prijedloge koji će se razmotriti", poručuju iz Ministarstva.
Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
Ministarstvo: Građani već mogu krenuti u obnovu
"Organizirana obnova zgrada započet će po donošenju zakona, no već sada radimo na pribavljanju sredstava iz različitih izvora da se šteta sanira (državni i gradski proračun, EU fondovi i sredstva pričuve). Prije nego se obnova započne, potrebno je za radove izraditi projekte i ugovoriti izvođenje. No dok se ne donese Zakon o obnovi postoje propisi koju su na snazi tako da građani mogu krenuti u obnovu i sada. Ministarstvo je nekoliko dana nakon potresa prema upraviteljima zgrada poslalo dopis kojim apelira na upravitelje da poduzmu sve radnje, od pripreme projekata na dalje, posebice za hitne sanacije", obrazlažu iz Ministarstva.
Drugim riječima, vrlo je izgledno da će se uskoro predstaviti prijedlog zakona o obnovi Zagreba koji će biti uvod u nova natezanja. Struka se već jasno distancirala, a moguće je i novo natezanje na liniji HNS-Bandić. Klasičan hrvatski obrazac se, na žalost, nastavlja i u ovom iznimno osjetljivom pitanju za budućnost grada Zagreba. No, je li uopće moglo izgledati drugačije s obzirom na glavne sudionike, Vlada-Ministarstvo graditeljstva-Grad Zagreb, odnosno HDZ-HNS-Bandić, i njihovu ostavštinu rješavanja problema? To su, naime, igrači koji nisu bili u stanju razriješiti problem jednog od temeljnih dokumenata za razvoj grada, GUP-a, odnosno njegovo preoblikovanje u smjeru katastrofe.
Arhitekti su se obratili Vladi i premijeru Plenkoviću da on presječe i pokrene organiziranje stručne koordinacije. No, već je prošlo 20 dana i prema svemu sudeći, i struka mora prihvatiti činjenicu da je i u ovom slučaju premijer dao prednost održavanju koalicijske mreže s HNS-om i Bandićem, a ne apelu za spas Zagreba.
