Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, u lipnju ove godine potvrđena je optužnica za ratni zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima u Dalmaciji i Glini tijekom Domovinskog rata. Mjesec dana kasnije odlučeno je da će suđenje na splitskom Županijskom sudu početi 20. rujna.
Na pripremnom ročištu održanom u srpnju Vasiljković je izjasnio da se ne osjeća krivim za nedjela koja mu se optužnicom stavljaju na teret. Rekao je kako je obrana najavila da će sudu dostaviti detaljan pismeni podnesak u kojem će predložiti nove dokaze te obrazložiti na koje okolnosti se ti dokazi predlažu.
“Stranke u postupku su predložile više od 50 svjedoka, obrana je najavila da će predložiti nove svjedoke pa ne možemo govoriti koliko bi rasprava mogla trajati”, izjavio je sudac.
Vasiljkovićeva odvjetnica Slađana Čanković je i na pripremnom ročištu u cijelosti osporila sve točke optužnice te ustvrdila da su svi navodi iz činjeničnog opisa optužnice neosnovani. “Dokazne prijedloge nismo iznosili već ćemo to učiniti na glavnom ročištu, koje je zakazano za 20. rujna”, kratko je novinarima nakon ročišta zatvorenog za javnost potvrdila odvjetnica Čanković.
Vasiljković se tereti da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.
Uz to ga se tereti i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, pljačkana imovina, te ubijeni i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.
Nakon što se desetak godina skrivao u Australiji pod drugim identitetom kapetan Dragan izručen je Hrvatskoj početkom srpnja 2015.
Australija i ekstradicijski pritvor
Nakon što je 2003. godine bio svjedok tužiteljstva u postupku protiv Slobodana Miloševića u Haagu - Vasiljević je pozvan kao svjedok tužiteljstva, da bi pred sucima porekao sadržaj svoje pisane izjave dane tužiteljima i čak optužio tužiteljstvo da je krivotvorilo sadržaj te njegove pismene izjave koja je teretila S. Miloševića - od 2004. godine se vratio u Australiju, gdje nastavlja živjeti pod imenom Daniel Snedden.
2005. godine saznaje da se protiv njega poduzimaju pravne radnje zbog ratnih zločina za koje se smatra da ih je počinio u Hrvatsku. U rujnu 2005. godine na kraće vrijeme dolazi u Beograd, gdje je održao i konferenciju za novinstvo.
U siječnju 2006. godine je uhićen od strane australskih vlasti, povodom zahtjeva Republike Hrvatske za izručenje; te ostaje pritvoren u Australiji sve do odluke kojim je 2009. godine Federalni sud odbio zahtjev Hrvatske. Austral vrhovni sud u ožujku 2010. godine poništava odluku Federalnog suda; Vasiljković nakon toga bježi ali je nakon opsežne potjere uhvaćen. Dragan Vasiljković se nastavio dalje pravnim sredstvima opirati izručenju; zadnja važna odluka kojom je opet prihvaćen zahtjev Hrvatske za njegovim izručenjem donijeta je u studenom 2012. godine. Izručen je Hrvatskoj 9. srpnja 2015. godine.
Parnica zbog klevete protiv australskog "The Australian"
Radi obrane svojega ugleda, pokrenuo je Dragan Vasiljković u Australiji sudski postupak protiv izdavača časopisa "The Australian", u kojem je u 2005. godine objavio članak gdje su detaljno opisani Vasiljkovićevi zločini. U članku se navodilo da je Vasiljković počinio djela torture, da je odobravao da njegovi vojnici također čine takva djela, da je višekratno silovao jednu ženu u Zvorniku (BiH), te da je dopustio izvođenje jednog pokolja.
"Nationwide News", izdavač časopisa "The Australian" na sudu je dokazao - prema standardu dokazivanja koji se primjenjuje u građanskim parnicama u Australiji - da je Dragan Vasiljković doista počinio zločine koje mu je pripisivao članak iz 2005. godine. Nakon što je 2009. godine odbijena njegova žalba Žalbenom sudu Novog Južnog Wallesa, 2012. god. je odbijen i Vasiljkovićev zahtjev federalnom pravosuđu.
Optužbe
Još 2006. godine javnost je upoznata kako su prikupljene izjave žrtava i očevidaca koje teško terete Vasiljkovića. Grupa hrvatskih vojnika i policajaca koje su vojnici pod Vasiljkovićevim zapovjedništvom zarobili u lipnju i srpnju 1991. god. i zatvorili u zemunicu u kninskoj tvrđavi i danima tukli šakama, nogama, gumenim palicama i puščanim kundacima po cijelom tijelu. Gurali su im puščane cijevi u usta, izvodili na fiktivna strijeljanja, psihički ih maltretirali i mučili žeđu. Zarobljenici su se Vasiljkoviću žalili na takvo ponašanje njegovih vojnika, ali on je to ignorirao. Jedan od zarobljenika optužuje Vasiljkovića da je najprije gledao svoje vojnike kako ga tuku gumenim palicama i kundacima, da bi potom rekao: "Vidjet ćete sada kako se to radi." - i potom ga nogom na kojoj je imao vojničku čizmu snažno udario ga u glavu. Jedan pripadnik srpske paravojske svjedoči da je u centru za obuku u Bruškoj Vodi kod Benkovca vidio u veljači 1993. godine dvojicu Vasiljkovićeve postrojbe kako premlaćuju i potom iz vatrenog oružja ubijaju dva zarobljenika.
Tereti ga se i da je kao zapovjednik postrojbi za posebne namjene u srpnju 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske postrojbe JNA, izradio plan napada i zauzimanja glinske policijske postaje, prigradskog naselja Jukinca te sela Gornjeg i Donjeg Viduševca. U sklopu akcije, civilno je stanovništvo otjereno, a njihove kuće opljačkane.
Izručenje
Nakon 9 godina ekstradicijske procedure, koje je pretežnim dijelom proveo u australskom zatvoru, izručen je 9. srpnja 2015. godine Hrvatskoj.
Nakon što je i ranije u dva navrata zatražila da se Vasiljkovića izruči Srbiji, a ne Hrvatskoj, Republika Srbija je u zadnjem dijelu ekstradicijskog postupka ponovila svoj zahtjev: u dopisu srbijanskog ministra pravosuđa Nikole Selakovića upućenog australskom ministru pravosuđa Michaelu Keenanu iznijeto je uvjerenje da Vasiljkoviću Hrvatska neće osigurati pošteno suđenje, te ocjenu da će izručenje Hrvatskoj izazvati nezadovoljstvo u javnosti Srbije i među Srbima u Australiji. Selaković svoje navode u pismu Keenanu potkrjepljuje navodima o diskriminaciji koju da na hrvatskim sudovima trpe Srbi okrivljeni za ratne zločine. Iz hrvatskog ministarstva pravosuđa Selakoviću je odgovoreno da Srbija nije u poziciji da proziva hrvatsko pravosuđe zbog navodne diskriminacije Srba: "Srpska strana nije, prema mome mišljenju, u poziciji niti podcjenjivati, a kamoli ocjenjivati hrvatsko pravosuđe. Mi smo sada u poziciji da kao članica Europske unije procjenjujemo srpsko pravosuđe", rekao je tada Ivan Crnčec, pomoćnik ministra pravosuđa.
Po dovođenju u Hrvatsku, Vasiljković je smješten u zatvor na Bilicama u Splitu gdje će mu sutra i započeti suđenje.
