Ograđena farma, dezinfekcijske barijere, zabranjen neovlašteni ulazak ljudi. Radnici ne smiju biti lovci niti u doticaju s divljim životinjama... To su samo neka od rigoroznih pravila kojih se ovih dana pridržavaju i na svinjogojskim farmama u Hrvatskoj. Jer afrička svinjska kuga (ASK) sve je bliže.
Nakon što se početkom kolovoza pojavila u Slovačkoj, bolest je potvrđena i na četiri farme u tri sela kod Beograda pa osim s mađarske, ASK prijeti i sa srpske strane. U toj susjednoj državi moglo bi biti usmrćeno čak pola milijuna svinja, piše Večernji list.
Uzgajivači su u strahu. Znaju dobro što bi ta pošast značila za ionako nedostatnu hrvatsku proizvodnju svinja. Budući da smo najveći uvoznici svinjetine u EU, gotovo jednako bi nas, tvrde upućeni, potresla i pojava ove bolesti u zapadnoj Europi, Danskoj, Belgiji i Nizozemskoj, o kojima trenutačno ovisimo.
"Mjere opreza glede svinjske kuge i dosad su bile propisane, a sad čekamo da vidimo hoće li biti posebnih mjera na granici sa Srbijom", kaže Goran Jančo koji godišnje uzgoji oko 6000 svinja. Trenutačno ih je 2200 u turnusu, a kako je nova farma i kreditno opterećena, na OPG-u pušu i na hladno. Evidentira se baš svaki ulazak na farmu, došljaci i potpisom moraju jamčiti da u posljednja 72 sata nisu bili u kontaktu s divljim životinjama ni na drugim svinjogojskim farmama, a radnicima je najstrože zabranjeno unijeti bilo kakav obrok životinjskog podrijetla (meso).
Ne mora se ASK pojaviti na farmi, no pojavi li se u susjedstvu, bilo na divljim ili na domaćim svinjama, to znači da će u krugu 3 i 10 km od žarišta sav promet svinjama biti obustavljen i poremećen ciklus prasenja i prodaje, objašnjava Jančo. Ističe kako se u Hrvatskoj na godinu uzgoji oko 1,1 milijun svinja u vrijednosti od oko milijardu kuna, što najbolje govori o razmjerima potencijalne izravne štete. Bio bi nam zabranjen i izvoz živih svinja, mesa i mesnih prerađevina tako da bi u kolapsu, osim svinjogojaca, bila i cijela mesna industrija i hrvatsko gospodarstvo, piše Večernji list.
