I nakon prometne nesreće u Splitu, u kojoj je 38-godišnja Ivana Tena Gotovac Soldić automobilom na pješačkom prijalazu usmrtila studenticu Mariju Ćorić (19) počela su se postavljati pitanja zašto počinitelji recidivisti nisu u zatvoru u treba li mijenjati zakone budući da sustav očito ne funkcionira.
Primjerice, sud je Gotovac Soldić samo u posljednje tri godine čak pet puta izrekao zaštitnu mjeru oduzimanja vozačke dozvole zbog vožnje u pijanom stanju. U 2015. joj je zbog 'pijane vožnje" izrečena novčana kazna uz mjesec dana zabrane vožnje. Godinu kanije kažnjena je s pola godine oduzimanja vozačke dozvole i zabrane vožnje, a početkom 2017. godine opet joj je oduzeta vozačka na tri mjeseca i izrečena joj je zabrana vožnje od devet mjeseci.
Naposljetku, u trenutku kad je ubila nesretnu studenticu vozila je pod zabranom koja joj je izrečena za vožnju u pijanom stanju 2017. godine i koja je vrijedila do veljače iduće godine. Sve to zorno ukazuje na to da nešto ne štima, piše Slobodna Dalmacija, postavljajući pitanje stručnjacima kako dosad nije bila ni dana u zatvoru i je li se doista da bi je ondje smjestili morala dogoditi tragedija.
Slovo zakona
"Koliko bi ljudi triba ubiti neko u prometu da dobije, recimo, osam ili deset godina?! Po našem sudstvu triba bi potaracati cilu ulicu, a ni onda možda ne bi toliko dobija", govori ogorčeno jedan iskusni splitski policajac dodajući kako je ista slika i s drugim kriminalcima.
Naime, što se tiče prometnih nesreća s poginulom osobom tu je zakon vrlo jasan – predviđena je kazna od tri do čak 12 godina zatvora. No, prema iskustvima splitskih sudova, a nema sumnje da je tako i na drugim sudovima, prosječna kazna koja se u ovakvim slučajevima izriče je dvije do tri godine zatvora. Takva je sudska praksa.
Do 2013. izbjegavanje izrečene zaštitne mjere i s tri mjeseca do tri godine se kažnjavao onaj "tko upravlja motornim vozilom iako je prema njemu primijenjena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom". Današnji zakon kaznenim djelom smatra samo "kršenje sigurnosne mjere izrečene pravomoćnom presudom" i kažnjava se do dvije godine zatvora.
Primjer recentne sudske prakse
Takav "blag" odnos sudova, iako javnost vjeruje drugačije s obzirom na poznata lica koja su ponekad spominjana, odnosi se na sve jednako. Slobodna Dalmacija piše kako je jedan od primjera recentne sudske prakse i slučaj Ante Bigave iz Crivca (37), koji je na splitskom Općinskom sudu bio nepravomoćno osuđen na četiri godine i 10 mjeseci zatvora jer je vozeći pijan s 1,45 promila i bez vozačke dozvole, prouzročio prometnu nesreću u kojoj su živote izgubili njegov suvozač Dalibor Svalina (22) i pješak Filip Svalina (82). Nesreću je skrivio pod zabranom upravljanja vozilom.
No, Županijski sud u Šibeniku pravomoćnom je presudom nepravomoćnu ublažio i smanjio je na deset mjeseci. Tvrdili su da je kazna prestroga. Svoj zaključak temeljili su na tome da je sud u Splitu "precijenio značaj otegotne okolnosti da se okrivljenik nije ispričao članovima obitelji oštećenika iako žive u istom selu".
"Osim toga, nije u dovoljnoj mjeri olakotnom cijenjena ni okolnost da su posljedice nesreće teško pogodile i optuženika koji je zbog zadobivenih ozljeda duže vrijeme proveo u bolnici i na rehabilitaciji te da ga je teško pogodila smrt prijatelja Dalibora koji je bio s njim u automobilu", navedeno je, među ostalim, u pravomoćnoj presudi.
