Danas je u Novom danu N1 televizije gostovao odvjetnik Veljko Miljević pri čemu je komentirao prometnu nesreću u kojoj je sudjelovala ministrica Gabrijela Žalac. Miljević je rekao da se prometne nezgode događaju svakodnevno te da se u slučaju Žalac radi o "nehajnom obliku krivnje", odnosno o "gruboj ili blagoj" nepažnji.
"Ovdje je izgleda naglasak bio na tome što je ministrica bila vrlo nepažljiva u pogledu utvrđivanja formalnih zahtjeva kad je u pitanju sudjelovanje u prometu. Ona nije vodila računa je li joj važeća vozačka dozvola. Kad je u pitanju ministrica, i u okolnostima koje se mogu tumačiti blagonaklono dobiva se poseban značaj, jer sama prometna nije imala elemente koji bi imali posebnu pažnju", rekao je Miljević.
Nužno utvrditi sve okolnosti nesreće
Također je rekao da se vještačenjem moraju utvrditi sve okolnosti nesreće, brzina kojom je ministrica vozila, udaljenost od pješačkog prijelaza budući da se nesreća dogodila izvan pješačkog prijelaza te je li "prilikom dolaska u tu opasnu zonu trebalo prilagoditi uvjete vožnje tom predjelu".
Miljević tvrdi da u kaznenom predmetu datum isteka vozačke dozvole nije element na osnovu kojega se utvrđuje odgovornost, no da je dovoljan razlog za pokretanje prekršajnog postupka. "Ne želim prejudicirati, ali time će se utvrditi je li ispunjeno obilježje kojeg prekršaja ili ne. Vi time ne možete na bilo koji način prejudicirati odluku o glavnoj stvari - je li ministrica kao sudionik u prometu poduzela sve mjere da se obrati pozornost na situaciju u prometu i da se pravovremeno može zaustaviti ispred prepreke."
Kriteriji za određivanje kazne
Miljević je rekao da se za navedeni prekršaj kazne kreću od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
"Dva su osnovna kriterija po kojima se određuje visina kazne, ovisno od toga koji je oblik ugrožavanja, ima li posljedice ili se posljedica zaustavila na ugožavanju, od oblika krivnje, a radi se o nehajnom u ovom slučaju. Prvo, posljedica koja je prouzročena iz nesreće - to je jedan kriterij i drugi je oblik krivnje, na temelju toga imaju precizno određene kazne.
Za ugrožavanje od šest mjeseci do pet godina, ako je isto djelo za nehaj, kazna je blaža. Ako nastupa teža kazna, onda ide od jedne do osam godina. Čini mi se da je ovo zadnje okvir, šest mjeseci do pet godina, ali to ćemo znati tek nakon što nadležno državno odvjetništvo, ako do njega dođe, precizno navede oblik djela i zakonsku obvezu", rekao je Miljević.
